Povežite se s nama

U fokusu

Proračun Trnovca Bartolovečkog 18 milijuna kuna, ne odustaju od gradnje Društvenog doma

Objavljeno:

- dana

NAJVAŽNIJI FINANCIJSKI DOKUMENT

Čak 7,8 milijuna kuna planira Općina Trnovec Bartolovečki pribaviti iz nacionalnih i EU fondova za financiranje svojih projekata, među kojima je najvrednija izgradnja Društvenog doma u Trnovcu.

Riječ je o projektu „teškom“ 4,3 milijuna kuna, za koji je sva dokumentacija već spremna.

Istaknuto je to na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća, na kojoj je usvojen proračun Općine za sljedeću godinu u iznosu od 18 milijuna kuna.

Osim povlačenja sredstava za projekte, najviše prihoda planira se od poreza, 6,7 milijuna kuna, a 1,7 milijuna kuna od komunalne naknade i doprinosa.

Javna rasvjeta i obrazovanje

Kad su u pitanju rashodi, 700 tisuća kuna se planira izdvojiti za daljnju izgradnju i poboljšanje javne rasvjete, dok je 355 tisuća kuna osigurano za sufinanciranje projekta Aglomeracija Varaždin. Za održavanje postojećih cesta i javnih površina na području Općine u proračunu za iduću godinu predviđeno je 1,3 milijuna kuna.

I sljedeće godine Općina je značajna sredstva iz proračuna osigurala za razne programe obrazovanja, a radi se o iznosu od 2,5 milijuna kuna. Tako je za predškolski odgoj predviđeno 1,6 milijuna kuna, za osnovnoškolsko obrazovanje 630.000 te za srednjoškolsko i visoko obrazovanje 224 tisuće kuna.

Za sport je predviđeno 440 tisuća kuna, a za programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi nešto više od 600 tisuća kuna. Za vatrogasce je osigurano 300 tisuća kuna, za subvencije poljoprivrednicima 160 tisuća te za subvencije obrtnicima i poduzetnicima 218 tisuća kuna.

– Unatoč neizvjesnosti koje sa sobom nosi porezna reforma i najavljeno smanjivanje prihoda općina i gradova, prilikom izrade proračuna za iduću godinu pazili smo da najosjetljivije skupine u društvu ne budu zakinute. Također, tu je i briga za školstvo, za naše najmlađe, koji su budućnost ove općine. Nismo zanemarili ni naše udruge, ali ni poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike. Nismo zaboravili nikoga i mislim da smo ovim proračunom, koji je na kraju prihvaćen glasovima vijećnika svih političkih stranaka u Općinskom vijeću, najavili još jednu godinu usmjerenu prema daljnjem razvoju Općine – izjavio je načelnik Zvonko Šamec.

Izostanak natječaja

Napomenuo je da se nada da neće nedostajati ni velikih projekata, a nadležnima je uputio apel da se konačno raspišu natječaji za koje Općina već odavno ima spremnu svu dokumentaciju.

A upravo je manjak natječaja utjecao na zadnji ovogodišnji rebalans proračuna Općine. Naime, zbog izostanka natječaja Općina je rebalansom morala “maknuti” sredstva koja su planirali povući na taj način, pa proračun za ovu godinu iznosi 11,6 milijuna kuna.

– Zbog izostanka natječaja, nisu realizirani projekti Društvenog doma Trnovec i izgradnje nerazvrstanih cesta za što su sredstva planirana s nacionalne razine odnosno fondova EU-a – napomenuto je. 

Vijećnici su jednoglasno donijeli i odluku o nastavku financiranja produženog boravka u školama u Šemovcu i Trnovcu te nastavku sufinanciranja ekonomske cijene vrtića u Općini za iduću godinu.

Izvor:
Foto: OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje