KAKO PROTIV PADA NATALITETA

U zadnje četiri godine Varaždinska županija izgubila je 634 osnovnoškolaca, odnosno jednu osnovnu školu veličine OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu, u koju je ove godine krenulo 622 učenika. 

Prema podacima županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport, u školskoj godini 2012./2013. u sve osnovne škole Varaždinske županije krenula su 14.563 učenika, a u novu školsku godinu 13.929.   

Godišnje ode škola!

Idućih godina situacija će biti još gora, jer se posljednjih godina rađa sve manje djece. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva od 2010. do 2014. godine, prošle godine u Varaždinskoj županiji ukupno je rođeno 1.467 djece, a 2010. godine 1.739.

Nastavi li se taj negativni trend, jasno je da će sljedećih godina još više školskih klupa biti prazno. Imaju li političke stranke konkretne mjere kojima planiraju zaustaviti pad nataliteta, pa tako i pad broja učenika u školama Varaždinske županije?

Sve političke opcije suglasne su u jednom: pad broja djece problem je cijele Hrvatske, a ne samo Varaždinske županije, pa je država ta koja bi trebala prva utvrditi najvažnije strateške grane razvoja i program demografske obnove. Ipak, nešto može učiniti i lokalna sredina.

– Rješenje je daljnji razvoj gospodarstva, povećanje standarda, smanjivanje nezaposlenosti mladih i školovanje kadrova za potrebe tržišta rada kroz sustavna ulaganja u odgojno-obrazovni sustav. Otvaramo tvornice, u svim općinama i gradovima jednakomjerno ulažemo u škole i dvorane, svi imaju preduvjete da upišu školu koju žele, imaju subvencioniran prijevoz, besplatne udžbenike, asistente u nastavi i stipendije. Radimo na tome da osiguramo što veću pokrivenost jaslicama, vrtićima, da se uvedu adekvatne rodiljne naknade, pronatalitetni dodatak te riješe stambeni problemi – naveo je Leonardo Lorbek, tajnik županijskog HNS-a.
To su, za čelnika županijskih Hrvatskih laburista – Stranke rada Božidara Kolarića, uz stalno zapošljavanje, glavni problemi zbog kojih se mladi ljudi ne odlučuju na više djece.

– Postoji i jedan problem u koji bi se morale na stroži način uključiti inspekcije rada. Kod razgovora za posao postavljaju se pitanja poput onih kanite li imati djecu, pa ako planirate, onda vam je to minus. Dok god ćemo raditi za ponižavajuće plaće, dok god će djeca biti prepreka da mladi ljudi zasnuju stalni radni odnos, dok god će roditelju zbog posla biti problem uzeti tjedan dana bolovanja jer mu je dijete bolesno, tako dugo ćemo imati i negativni trend – rekao je Kolarić.

A sigurnost?

Stvaranje dobrih uvjeta za investitore, što će onda otvoriti radna mjesta gdje će se zaposliti mladi koji će tako imati egzistencijalnu sigurnost, jedna je od mjera koja može popraviti negativne trendove, smatra čelnik županjskog HSS-a Zvonimir Sabati.
– Na taj način mladi bi prepoznali svoju šansu i dugoročnu sigurnost, te bi na taj način donijeli odluke o ostanku i stvaranju brojnije obitelji. No, jednako tako je važno osigurati i kvalitetno obrazovanje – rekao je Sabati.

 

Stambeni problemi, nezaposlenost i niske plaće razlozi su što mlade obitelji nemaju više djece

Obrazovanje je ključno i za Narodnu stranku – Reformiste. – Samo stvaranjem ujednačenih, najprije materijalnih preduvjeta, može se ući u sadržaj i unaprijediti obrazovni sustav, a time i motivirati mlade obitelji s djecom da ostanu u svojim sredinama. U svom aktualnom obrazovnom programu stavljamo naglasak na srednje strukovno obrazovanje kako bismo iskoristili sredstva iz Europskoga socijalnog fonda u iznosu od 450 milijuna eura za opremanje i infrastrukturu, a istovremeno povećali konkurentnost na tržištu rada zapošljavajući deficitarne stručne kadrove u najpotrebitijim zanimanjima – rekao je Tomislav Paljak, predsjednik županijskih Reformista. Razradili su  cijeli paket mjera koji mogu izmijeniti lošu demografsku sliku: od većih poreznih rasterećenja obiteljima s više djece, do uvođenja statusa “majke-odgajateljice” po austrijskom modelu.

Vrtiće u tvrtke!

Popis konkretnih mjera za poboljšanje demografske slike ima i HRAST u akciji “Pretvorimo minus u plus”.
– Konkretne mjere odnose se na poboljšanje materijalnih uvjeta za mlade obitelji i obitelji s više djece, a one uključuju subvencioniranje kupnje prve nekretnine, ali i novih automobila za obitelji s troje i više djece, uvođenje lokalnih poreznih olakšica na djecu, županijske subvencije porodiljnih naknada te veće subvencije za cijenu vrtića. Poslodavcima treba dati poticaje za zapošljavanje mladih roditelja ili za otvaranje internih vrtića u poduzećima – navodi Nikola Šopar, predsjednik HRAST-a Varaždinske županije.

Prvo treba država donijeti program demografske obnove

U HDZ-u tvrde da aktualna Kukuriku koalicija nije predstavila ni provela nijednu mjeru koja bi potaknula demografsku obnovu, a slično je i u Varaždinskoj županiji, u čijem proračunu ne postoje sredstva namijenjena poticanju demografske obnove kao što su pomoć obiteljima za novorođenčad ili izgradnja dječjih vrtića.
– Program demografske obnove, odnosno Nacionalne populacijske politike, treba biti ključno pitanje svih političkih stranaka – poručio je Anđelko Stričak, predsjednik županijskog HDZ-a. 

A SDP? – Zamjenik župana Alen Kišić radi na projektu koji će biti predložen kao određena mjera koja će biti poticajna i utjecati na zaustavljanje negativnih trendova. Projekt će biti predstavljen kroz nekoliko tjedana – najavio je predsjednik županijskog SDP-a Mario Habek. 

Godišnje ostanemo bez škole veličine one u Brezničkom Humu

– Nije li vrijeme da se donesu smjernice demografske obnove za područje Varaždinske županije? – pitao je vijećnik HDZ-a Anđelko Stričak na zadnjoj sjednici Županijske skupštine, upozorivši na drastičan pad broja učenika u školama u zadnje četiri godine.
– Otprije je poznato da se oko 100.000 mladih iselilo i da nas je nakon svakog popisa stanovništva sve manje, ali da se to odvija tolikom brzinom da Varaždinska županija godišnje gubi učenika za jednu osnovnu školu veličine OŠ Breznički Hum ili OŠ Ljubešćica zastrašujuće je.
Prema podacima županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport, u prošlu školsku godinu krenulo je 14.123 učenika, a u ovu 13.929 učenika, znači 194 manje. OŠ Breznički Hum ima 161 učenika, a OŠ Ljubešćica 167 učenika. Najviše učenika ima OŠ Ludbreg – 722 učenika, a od varaždinskih VI. OŠ – 759 učenika. Od varaždinskih škola najmanje, 243, ih je u VII. OŠ, ne računajući prošle godine otvorenu Katoličku osnovnu školu svete Uršule i Centar Tomislav Špoljar. Od županijskih, najmanje učenika ima OŠ Beletinec – 76. U školskoj godini 2012./2013. bilo ih je 94, što znači da je u zadnje četiri godine samo u toj školi nestao jedan cijeli razred.

Izvor:
Foto: