PREOKRET
U varaždinskom Brezju ipak neće biti rezervirano zemljište za preseljenje tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom.
Upravo je to bila jedna od najvećih izmjena u nacrtu Generalnoga urbanističkog plana Grada Varaždina, na koji su se prigovori mogli podnijeti do srijede, 20. siječnja.
Nakon što su stanovnici Biškupca i Gornjeg Kučana na zborovima građana poručili da se od toga mora odustati, reagirali su iz varaždinskog HDZ-a zatraživši hitnu izmjenu nacrta GUP-a zbog zaštite zdravlja i života ljudi. U četvrtak se ispostavilo da su protiv predloženih izmjena i ogranci HNS-a iz triju Kučana, stranke koja sa SDP-om obnaša vlast u Gradu. Istoga dana oglasio se i gradonačelnik Goran Habuš, koji je najavio da će prigovore uvažiti.
Avar: Još lani sam se usprotivio Habuševoj ideji. Drago mi je da je napokon odlučio voditi brigu o javnom interesu
– Reakcija građana je bila očekivana. Inzistirat ću da ta zona ima klasičnu gospodarsku namjenu, a ne da bude za gospodarenje komunalnim otpadom. Također ću inzistirati na tome da se u cijeloj zoni zabrani takozvana “prljava industrija“, a da u sljedećim godinama pokušamo naći lokaciju udaljenu od obiteljskih kuća i naselja – rekao je Habuš.
– Pa tko je ovdje lud? – reagirao je Juraj Rožić, predsjednik 7. MO-a Biškupec iz redova Reformista, koji je prvi javno upozorio na planove Grada za Brezje te inicirao zborove građana. Zajedno s predsjednicom MO-a Kučan Gornji Tamarom Šabić (SDP) uputio je prigovor u kojemu su upozorili da se tvrtke koje se bave otpadom ne može preseliti u vodozaštitnu zonu vodocrpilišta Bartolovec te poplavno područje rijeke Plitvice.
– Drago mi je da je gradonačelnik odustao, no pitam se zašto je onda uopće predložio bilo kakve izmjene? – kaže Rožić.
Habuševa izjava da će “inzistirati“ da u Brezju ne bude “prljave industrije“ stigla je tek nakon što je završila javna rasprava. I ne samo to. Grad je naručio i platio Elaborat mikrozoniranja, koji je dovršen sredinom listopada, prije samo tri mjeseca! Zaključak elaborata je da “postavljanje zone neće imati negativan utjecaj na podzemne vode uz provođenje mjera zaštite“, na što su suglasnost dale i Hrvatske vode. Ako je Habuš očekivao negativne reakcije građana, nije jasno zašto nije reagirao lani i tako uštedio javni novac barem za izradu elaborata.
Iz njegovih izjava se može zaključiti da mu je lokaciju za preseljenje tvrtki sugerirao netko drugi. Međutim, nezavisni vijećnik Zlatan Avar vrlo je jasan.
– Gospodin Habuš je ideju o preseljenju svih tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom u Brezje iznio još prošle godine na jednoj od sjednica Partnerskog odbora za izradu Strategije razvoja Varaždina. Tome sam se odmah usprotivio upozorivši da je riječ o vodozaštitnom području i arheološkom nalazištu, a podržao me je i njegov zamjenik Vjeran Radelić – naveo je Avar.
Pozdravlja gradonačelnikov potez. – Drago mi je da je napokon odlučio voditi brigu o javnom interesu. Izgleda da je konačno pročitao i inicijativu „Varaždin – grad poželjan za život“, koju smo mu kolega vijećnik Željko Bunić i ja uputili prije više od godinu dana. Zatražili smo da se spriječi da Varaždin postane centar “prljave industrije“ te da se uvede plaćanje ekološke rente za tvrtke koje se bave gospodarenjem otpada. Inicijativu još moramo uskladiti i kao prijedlog akta poslati pred Gradsko vijeće na usvajanje – najavio je Avar.
Autobusni kolodvor – ostaje na postojećoj lokaciji. Habuš je pojasnio da „konačno imamo vlasnika koji želi da kolodvor ostane na toj lokaciji kao kombinacija kolodvora i poslovnog prostora“. Kao alternativna mogućnost određena je zona sjeveroistočno od željezničkog kolodvora.
Željeznički kolodvor – izgradnja tehničko-putničkog i teretnog kolodvora se i dalje planira na novoj lokaciji uz prugu za Koprivnicu, iako su se iz HŽ-a tome usprotivili.
Pješaci i biciklisti – istočno od koridora istočne obilaznice planiran je prostor za pješačko-biciklističko kretanje sa zaštitnim zelenilom širine 11 metara. Zapadno od V. OŠ i Kauflanda planiran je koridor za pješačko-biciklističko kretanje po „trasi povoljnijoj od dosadašnje“.
Lipa – predlaže se zaštita lipe ispred crkve u Biškupcu, iako je srušena sredinom 2015.
Izvor:
Foto:
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
