OPASNA PRIJETNJA
– U Hrvatskoj bilježimo porast kibernetičkih prijetnji, što znači da je svake godine broj kaznenih djela iz te domene sve veći.
Godišnje bilježimo oko 1200 kaznenih djela u domeni kibernetičkog kriminaliteta, odnosno, postotak porasta godišnje je negdje na razini od 10 d 15 % – otkrila je Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet PNUSKOK-a na najvećem simpoziju u Hrvatskoj u području informacijske sigurnosti – FSec 2016. koji se u organizaciji Fakulteta organizacije i informatike (FOI) danas i sutra održava u Varaždinu.
Iako se bilježi porast kaznenih djela, Hrvatska nije jedina.
– Kibernetički kriminalitet u porastu je u EU i cijelom svijetu iz razloga što razvoj novih tehnologija, uz dobre strane, omogućava zloupotrebu i kriminalci su tu prepoznali svoje mogućnosti. Premda bilježimo porast kaznenih djela, to ne znači da je sigurnost ugrožena na način da pojedinci, fizičke i pravne osobe ne bi mogle normalno funkcionirati te se sustavno radi na pojačavanju kibernetičke sigurnosti – naglasila je.
U cilju zaštite ove godine je NATO donio Deklaraciju kojom se sve članice tog saveza obvezuju da rade na zašititi i razvijanju sustava sigurnosti od cyber napada.
– Kolanje informacija, gospodarstva i financijskih transakcija sve se više odvija u kibernetičkom prostoru. Jednako kao što je dosad bilo važno zaštiti kopneni, pomorski ili zračni prostor, važno je zaštiti i kibernetički prostor. Mogu reći da se Hrvatska nosi s tim, preuzeli smo i određene obaveze od EU i NATO-a te razvijamo sustave zaštite u tom području ne samo u području obrane, već i u drugim područjima, a najbolji dokaz za to je akcijski plan koji je donesen uz Strategiju o kibernetičkoj sigurnosti – istaknuo je Nikola Brzica, pomoćnik ministra obrane.
– Ni informatičara nema dovoljno, a kamoli stručnajka za infromacijsku sigurnost. Stoga smo na FOI-ju ove godine uveli poslijediplomski specijalistički studij za sve koji se bave informacijskom sigurnošću – rekao je dr. sc. Neven Vrček
Iako u Hrvatskoj nisu zabilježeni napadi s kojim su se u zadnjih godinu dana susreli Iran i Ukrajina, a kojima je osposobljen veliki dio kritične infrastrukture, cyber napadi su stalna prijetnja.
– Napadima su najviše izloženi sustavi telekomunikacija, bankarski te elektroenergetski sektor, odnosno, sustavi kritične infrastrukture: Upravo zbog toga na ovogodišnjem simpoziju imamo okrugli stol vezan uz to područje. Sigurnost i zaštitu stalno treba poboljšavati jer cilj je uvijek biti korak ispred napadača i mogućih prijetnji kako bi se kvalitetno mogli zaštititi – istaknuo je doc. dr. sc. Tonimir Kišasondi, osnivač i glavni organizator ovogodišnjeg simpozija.
No, ima li Hrvatska dovoljno stručnjaka da se uhvati ukoštac s cyber napadima? Iako pomoćnik ministra obrane ističe kako je Hrvatska stvorila zakonodavni i organizacijski okvir te uz znanje prijatelja saveznika u UN-u, EU i NATO-u razvijaju vlastite kadrove koje školuju na FER-u i FOI-ju, te privatnim Sveučilištima, dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček upozorava da ni informatičara nema dovoljno, a kamoli stručnjaka za informacijsku sigurnost.
– Mi na FOI-ju to pokušavamo promijeniti te za različite razine studija uvodimo elemente informacijske sigurnosti, a ove godine imamo i poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje sigurnošću i revizijom informacijskih sustava za sve one koji se bave informacijskom sigurnošću. To je područje koje je u zadnjih nekoliko godina doslovno eksplodiralo i koje će biti rastuće u narednih 10 godina – istaknuo je prof. dr. sc. Vrček.
FSec 2016. ove se godine održava šestu godinu zaredom i postalo je najvažnije događanje u području informacijske sigurnosti u Hrvatskoj. Na skupu sudjeluje preko 300 gostiju, među kojima su najveći stručnjaci iz područja informacijske sigurnosti u Hrvatskoj, ali i svijeta. Simpozij je otvorio doc. dr. sc. Tonimir Kišasondi, osnivač i glavni organizator ovog događanja, a goste je pozdravio i dekan prof. dr. sc. Neven Vrček. Skup je počeo izlaganjem pomoćnika obrane Nikole Brzice o novim trendovima u cyber ratovanju, a održan je i okrugli stol o krtičnoj infrastrukturi. Dok su današnja događanja posvećean strateško-upravljačkom području, sutra će naglasak biti na tehničkom području informacijske sigurnosti.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
