Povežite se s nama

U fokusu

Tko zlorabi položaj: načelnik Korotaj ili predsjednik Općinskog vijeća Bistrović?

Objavljeno:

- dana

OPĆINA CESTICA NE ZNA IMA LI PRORAČUN ZA 2014.

Na pitanje je li Općinsko vijeće Cestice prošli tjedan donijelo proračun za 2014. godinu poštujući zakonom propisanu proceduru, odgovor će dati Ministarstvo uprave, od kojeg je odgovore zatražio načelnik Općine Mirko Korotaj.

Za predsjednika Općinskog vijeća Stjepana Bistrovića dvojbi nema. – Proračun za sljedeću godinu, ali i rebalans proračuna za ovu godinu, kao i još 30-ak drugih odluka nisu doneseni u skladu s propisima. Vijećnici HNS-a i SDP-a, ali i HDZ-a glasovanje su obavili nakon što sam, kao predsjednik Vijeća, sjednicu prekinuo. Prema svim propisima, to je neregularno. Uostalom, i sami su to uvidjeli pa su zatražili odgovor Ministarstva uprave – rekao je Stjepan Bistrović.

HDZ-ovi vijećnici okrenuli leđa Bistroviću?

Potpuno suprotno mišljenje ima načelnik. – Smatramo da je sjednica bila regularna i da su sve odluke donesene sukladno zakonskim propisima. Ovdje se radi o zlouporabi položaja predsjednika Vijeća. No za svaki slučaj smo zatražili mišljenje Ministarstva uprave – rekao je Korotaj.

Obojica su prisustvovala konferenciji za novinare, a pridružili su im se i vijećnik HDZ-a Tomislav Lazar i nezavisni vijećnik Karel Benko. Sve do prošlog tjedna upravo su nezavisni vijećnici Stjepana Bistrovića, njih četvero, nezavisni Benko i tri HDZ-ovca imala većinu u Općinskom vijeću, u kojem je u opoziciji bilo pet HNS-ovih i dva SDP-ova vijećnika. Njihova daljnja suradnja sada je upitna.

– HDZ-ovci su uspjeli promijeniti mišljenje. Gospodin Lazar je mlad pa je očito “nasjeo” na upitna objašnjenja načelnika Korotaja koji zlorabi svoj položaj – rekao je Bistrović.

No Lazar je istaknuo da im je na sastanku, koji su sami zatražili, načelnik Korotaj objasnio sve stavke u proračunu za sljedeću godinu. – Prihvatio je i naše prijedloge, primjerice da se za sredstva za informiranje smanje za 50 posto – naveo je Lazar.

Rebalans – alibi za nenamjensko trošenje novca?

Bistrović je ogorčen, jer u Općini nije dobio podatke koje je tražio.

– Mi nezavisni vijećnici nismo mogli dati podršku proračunu nakon što su nam uskraćeni bitni podaci o obvezama Općine. Dug je od 2009. godine, kada je iznosio 271.000 kuna, ove godine narastao na više od šest milijuna kuna. To su ogromna dugovanja. Kada bi svi dužnici odlučili prisilno naplatiti svoja potraživanja, Općina ne bi mogla normalno funkcionirati. Međutim, u Jedinstvenom upravnom odjelu odbijaju dati karticu dužnika i dugovanja. Navode da je mogu dobiti isključivo na uvid, ali da je ne smijem iznositi van zgrade Općine. No nisu naveli koji to propis zabranjuje da se Općinskom vijeću dostave ključni podaci – rekao je Bistrović.

Rebalans proračuna za ovu godinu je pak nazvao “alibijem načelnika za nenamjensko trošenje novca”.

– U rebalansu je “probijeno” više od 10 stavki. Primjerice, načelniku, njegovom zamjeniku i zaposlenicima su na temelju odluke Općinskog vijeća plaće od 1. listopada smanjene 15 posto. Rebalansom je predviđeno smanjenje izdataka za bruto plaće, ali su istovremeno povećani ostali izdaci za zaposlene, ali i materijalni troškovi. Na kraju ispada da smo uštedjeli svega 12.000 kuna – naveo je Bistrović.

Dugovanja zbog EU fondova

Međutim, Korotaj kaže da su Bistroviću željeli dati na uvid karticu dužnika i dugovanja, ali on inzistira da mu se taj dokument preda, što nije moguće. – Što se dugovanja tiče, oko pet milijuna kuna odnosi se na sredstva koja je Općina morala izdvojiti za financiranje projekata odobrenih na EU fondovima, odnosno pri Fondu za zaštitu okoliša, a sav taj novac dobit ćemo nakon što im dostavimo izvješća o realizaciji projekata. Za sva preostala dugovanja nismo u sporu s nikim. Primjerice, Hrvatskim vodama dug po sprorazumu otplaćujemo mjesečno – kaže Korotaj.

Kad su plaće u pitanju, kaže da je do povećanja ostalih te materijalnih troškova za zaposlenike u rebalansu proračuna došlo isključivo zato što jedna djelatnica ima pravo na nagradu za 35 godina radnog staža, dok su drugoj umrli roditelji pa ostvaruje pravo na još jedan dohodak, pojasnio je.

Ako u Ministarstvu uprave utvrde da se prošlotjedna sjednica Općinskog vijeća nije odvijala sukladno zakonskim propisima, nova će biti održana u roku od 15 dana.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje