Povežite se s nama

U fokusu

Dogovorena suradnja ne znači koaliciju već samo partnerstvo

Objavljeno:

- dana

Smijenjen predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Bistrović i dogovoreno partnerstvo s HDZ-om

Stjepan Bistrović smijenjen je s dužnosti predsjednika Općinskog vijeća Cestice. 11 od 14 prisutnih općinskih vijećnika glasala je za smjenu nezavisnog Bistrovića.

Na istoj je, izvanrednoj sjednici Općinskog vijeća, sredinom siječnja, ostavku podnio i prvi potpredsjednik Vijeća Karl Benko koja je i prihvaćena.
Ovakav razvoj događaja mogao bi se nazvati i epilogom priče koja se u Cestici povlači mjesecima. „Muke po Bistroviću“ počele su kada je otvorio i odmah potom zatvorio sjednicu Vijeća na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bilo i usvajanje općinskog proračuna. Bistrović je sjednicu zatvorio prije nego što su vijećnici uopće uspjeli izglasati dnevni red. Unatoč zatvaranju sjednice kao i tome što je nakon njega prostoriju napustio i prvi potpredsjednik Vijeća Karl Benko, sjednica je, pod predsjedanjem drugog potpredsjednika Darka Majhena, nastavljena i izglasan je proračun Cestice.

Ministarstvo presudilo

U legalitet takvog postupka umiješala se i država. Ministarstvo je trebalo odlučiti je li sjednica legalna ili nije. Stjepan Bistrović tada je rekao da će, ukoliko odgovor Ministarstva bude potvrdan, podnijeti ostavku. Nakon što to nije učinio, smijenjen je. Predsjednika Vijeća na njegov je, pokazalo se, nelegitiman čin, navelo odbijanje načelnika Korotaja da mu preda općinsku dokumentaciju da ju odnese doma. – Ono što je tražio bilo je ispravno, ali na neispravan način. Želio je dokumentaciju odnijeti kući što zakonom nije dozvoljeno. Neka ovdje sjedi cijeli dan i proučava papire, ali ne smije ih iznositi iz zgrade. Svima smo ponudili dokumentaciju na uvid i imao sam sastanak sa svima, osim s nezavisnim vijećnicima koji nisu željeli doći na razgovor. Bistrović je osobno bio na dvosatnom razgovoru i većina njegovih prijedloga u izradi proračuna, prihvaćena je – kaže Korotaj.

Bistrović obećao ostavku, ali to nije učinio pa je smijenjen

Na istoj je izvanrednoj sjednici, nakon jedne smjene i jedne ostavke, Klub vijećnika HDZ-a za predsjednika Vijeća predložio Tomislava Lazara. Prijedlog je prošao pa će tako mlađahni Lazar ubuduće predsjedavati općinskim vijećem Cestice. Za prvog potpredsjednika imenovan je Darko Majhen. Nezavisna lista Stjepana Bistrovića još uvijek nije predložila svog kandidata. Štoviše, odbila je to učiniti, ali njihovo mjesto ih čeka.
Inzistiranje Stjepana Bistrovića na iznošenju dokumentacije iz zgrade Korotaj tumači kao namjeru izazivanja skandala kojime bi isprovocirao nove izbore. – On je bio protukandidat za načelnika i očigledno misli da izbori još traju. Izbori su završili, izgubio ih je, ali izgleda da se teško miri s time – vjeruje Mirko Korotaj.

Rješavanje duga

Gospodin Bistrović govorio je i o obvezama općine koje mi ni ne pokušavamo negirati. – Imamo obveze, ali i plan njihova smanjivanja. Sa zadnjim danom prošle godine one su iznosile oko 10 milijuna kuna – od toga 1,8 milijuna dobivamo iz EU jer smo odradili dogovorene infrastrukturne radove. Za deponij koji smo odradili prema potpisanom ugovoru dobit ćemo od Ministarstva zaštite okoliša tri milijuna kuna dok Ministarstvo regionalnog razvoja financira izgradnju cesta s gotovo pola milijuna kuna. Realni dug je šest milijuna kuna, koji svake godine smanjujemo za 1,5 milijuna. To je dug iz vremena kad je Općina puno investirala. Sve investicije koje su dovele do duga, izglasane su na Vijećima – kaže Korotaj.

Za četiri godine općina će otplatiti sve svoje dugove

Država je odlukom Vlade 2011. godine smanjila prihod lokalnim jedinicama za 10 posto. Naš plan je bio dobar, ali to je pridonijelo njegovom urušavanju. No do sada smo po JPP-u plaćali 900 tisuća kuna godišnje, a sada 210 tisuća kuna. To će nam biti gotovo 700 tisuća kuna više u kasi godišnje. Za četiri godine to je 3,6 milijuna kuna. Općina ima dobre razvojne programe i nastavit ćemo s njima, zaključuje načelnik Korotaj. No priznaje da je gotovo pola godine svađanja umjesto rada uzelo danak.
– Nije se moglo redovito funkcionirati. Velike investicije nisu trpjele, a još nismo krenuli u nove, planirane projekte – kaže Korotaj.
O svom političkom takmacu koji ga je koštao vremena i živaca, Korotaj veli da je “uspješan gospodarstvenik, a za politiku nema vremena niti takta. Gospodin Bistrović je mjesečno imao samo dva sata vremena za političko djelovanje. Od svih lista na izborima za Vijeće, samo lista gospodina Bistrovića nije imala pisani plan ili program. Dakle, mi se nismo razilazili oko programa jer ga on uopće nije imao.”

Koalicija u partnerstvu s HDZ-om

Kako se više ne bi našli u ovakvoj situaciji, da zbog vijećnika manje ili više trpi cijela općina, koalicija HNS-SDP sklopila je partnerstvo s HDZ-om. Uz naglasak kako nije riječ ni o kakvoj koaliciji, već samo o dogovoru, Korotaj veli: “Razgovarali smo s vijećnicima HDZ-a i zaključili da je bitan jedino razvoj i dobrobit Općine, na osnovu čega smo zaključili suradnju. Nismo, a niti nećemo koalirati.”
Moram reći da smo se što se tiče programa dogovorili da komunalna infrastruktura ide kako je zacrtano. Promjena će biti kod dodjele stipendija – stipendirat ćemo sve studente.

Siguran sam da ću se dobro snaći

Tomislav Lazar iz HDZ-a novi je predsjednik Općinskog vijeća Općine Cestica. – Valja naglasiti da nismo ušli u nikakvu postizbornu koaliciju, već samo sklopili dogovor o suradnji. Mislimo da nam se programi preklapaju i vjerujem da ćemo se u mnogo njih „naći“ i izglasati ih – veli. Na spornoj je sjednici HDZ glasao za proračun. – U to vrijeme još nismo imali nikakav partnerski dogovor. Imamo valjda najmlađu listu u državi pa su nam kao vijećnicima osobito bitne stipendije. Najstariji čovjek na listi imao je 32 godine. Povećanje broja stipendija stoga je bila jedna od bitnih točaka našeg programa. Usuglasili smo se oko toga s koalicijom. Iako su bili u oporbi, vijećnici HDZ-a i do sada su podržavali velik broj projekata i programa za koje smo smatrali da u korisni. Nakon svega ovoga, vjerujem da načelnik i svi vijećnici imaju dovoljno znanja i energije da se dogovorimo. Jer dijalog je okosnica svega. Kao i da sve zacrtane planove i ostvarimo do kraja mandata – uvjeren je Tomislav Lazar.

Uludo izgubljenih šest mjeseci

Žarko Rodeš, predsjednik SDP-a, novoizabrani je zamjenik načelnika Općine Cestica. – Svi zajedno idemo raditi za dobrobit općine. Ovo što smo radili zadnjih pola godine nije imalo nikakvog misla. Trebalo je tome stati na kraj. Ništa nije napravljeno tijekom tog vremena. Samo smo se prepirali i svađali na vijećima. Drago mi je da smo našli partnera koji nam se priključio kako bismo mogli nešto napraviti za sumještane. Nema tu neke posebne ljubavi, već čista pragmatičnost u korist svih građana općine. Mi smo mala sredina gdje se svi poznajemo i ne radimo neke velike razlike među strankama. Svima nam je u interesu isto – razvoj Općine Cestica – ističe.

Izvor:
Foto:

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje