Najviše ljudi u Varaždinskoj županiji, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovisno je o pušenju. Puši čak 30 % ljudi iz Varaždinske županije. Slijedi ovisnost o alkoholu, pa ovisnost o sedativima, a zatim ovisnost o drogama.

Vrlo često ljudi takozvane lakše droge počinju konzumirati iz čiste znatiželje i zabave. Na zabavama mladih često se „zavrti džoint“. Iako mnogi ne vide problem, on postoji. Ono što je krenulo iz čiste znatiželje prerasta u ovisnost.

Nema nadzora

– Problem je što nema sustava nadzora, ni od strane roditelja, a ni policija nema resurse za bavljenje ovom populacijom. Nešto će se morati promijeniti po tom pitanju jer su posljedice na mentalno zdravlje sve teže zbog zanemarivanja ovog problema. Konzumacija marihuane korelira s psihotičnim epizodama kod ranjivih osoba s genetskom podlogom, sa slabljenjem kognitivnih funkcija kao što je pamćenje zbog oštećenja regije mozga hipokampus, s promjenom crta ličnosti, gubitkom interesa za stvari koje su prije predstavljale zadovoljstvo te s lošijim školskim i akademskim uspjehom i drugim kroničnim posljedicama – ističe dr. Irena Stipešević Rakamarić, voditeljica Djelatnosti za promicanje zdravlja te javnozdravstvenu medicinu i zamjenica ravnatelja HZJZ-a Varaždinske županije.

Dodaje da se THC kao psihoaktivna tvar u tijelu zadržava u masnom tkivu i postupno otpušta tijekom više dana, pa se podržava vikend-obrazac konzumacije. To onda stvara iluziju kod konzumenta da on i nije ovisan jer, eto, izdrži nekoliko dana a da se ne napuši.

– Kroničnom, redovnom zlouporabom se vikend-obrazac brzo pretvara u obrazac „svaki drugi dan“, pa i „svaki dan“, sve zbog porasta tolerancije. To je i bitan dijagnostički element bolesti ovisnosti: sredstava treba sve više i više za isti željeni efekt. Velike su poteškoće u radu s mladima kada roditelji imaju benevolentan stav prema tome, pa djeca iščitavaju njihovu slabost i popustljivost, što onda iskoriste za manipulacije. Manipulativnost je također jedna od karakteristika bolesti ovisnosti – jasna je Stipešević Rakamarić.

Broj ovisnika

U Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije do kraja rujna ove godine liječeno je ukupno 169 osoba zbog ovisnosti, od čega 140 muškaraca i 29 žena. Od toga je bio 151 opijatski ovisnik, a 18 ih je došlo zbog konzumacije kanabinoida.

Problem je što malo osoba na liječenje upućuju institucije represivnog aparata (sud, Državno odvjetništvo ili policija) jer mladi konzumenti kanabinoida dolaze isključivo tim putem.

– Ove godine nijedna osoba nije upućena u naš odjel na odvikavanje na taj način, što se nikad prije nije dogodilo i vjerojatno je pokazatelj nedostatka postupanja prema konzumentima kanabinoida – zabrinuta je Stipešević Rakamarić.

Oni koji konzumiraju kanabinoide na liječenje ne dolaze samoinicijativno, a kad ih se na liječenje sprovede kroz represivni aparat ili obitelj uzme stvar u svoje ruke, pružaju otpor.

– Kod njih, logično, postoji ogroman otpor za liječenje. Većinom su to mladi ljudi, neki su maloljetnici ili mlađi punoljetnici. Oni negiraju ovisnost o kanabinoidima, podcjenjuju njihovu štetnost, relativiziraju i racionaliziraju, vole se raspravljati, ne uviđaju korelacije između školskog i akademskog neuspjeha ili, primjerice, prestanka bavljenja sportom i hobijima koje su prije voljeli te općenito demotivacijskog sindroma i promjene vlastite osobnosti s intenzivnom konzumacijom marihuane. Stoga je potrebno uložiti puno vremena i truda u psihoedukaciju tih osoba i motivaciju na liječenje. Ovdje se većinom pristupa kroz psihosocijalne intervencije, a rjeđe kroz terapiju lijekovima – dodala je zamjenica ravnatelja HZJZ-a Varaždinske županije.

Povećanje

Ono što bi moglo utjecati na povećanje broja ovisnika o drogama, pa tako i o marihuani, naročito među mladima, su restrikcije uvedene zbog pandemije koronavirusa.

Stipešević Rakamarić je istaknula da su mladi u uvjetima COVID-19 pandemije lišeni društvenog života u velikoj mjeri zbog socijalnog distanciranja, zatvaranja mjesta za druženje, zabrane okupljanja i online nastave.

– Nije istina da oni to lako podnose „jer su ionako stalno online i na društvenim mrežama“, kako se može čuti u obrazloženju nekih donositelja odluka. Ne želim time uopće implicirati da mjere nisu nužne, dapače, ali samo konstatiram da mladi pate zbog toga i da je ovo jedan veliki neplanirani, ali ipak bihevioralni eksperiment čiji su ishodi zasad nepoznati. Društveni život današnje mladeži, kad su normalne okolnosti, isprepleten je druženjem u realitetu, u stvarnim, fizičkim situacijama i druženjem koje se onda nastavlja na društvenim mrežama, a mjere ih guraju isključivo u područje virtualnog funkcioniranja. Njihov mozak je još u razvoju i ne znamo kakav će učinak imati dugotrajna izloženost ekranima i virtualnim sadržajima – rekla je i istaknula da zemlje izvještavaju o porastu obiteljskog nasilja zbog veće izloženosti žrtava nasilnom članu obitelji, što u kombinaciji s povećanom ranjivošću može dovesti do porasta konzumacije droga u perspektivi, budući da su upravo to najčešći uzroci razvoja ovisnosti.

– Ako se to poklopi s dobrom ponudom droga na ilegalnom tržištu, uz nedostatne resurse za bavljenje tom problematikom u represivnoj sferi, imat ćemo epidemiju nakon pandemije – objasnila je Stipešević Rakamarić.

Zasad prema podacima Zavoda u odnosu na prethodnu godinu nije povećan broj registriranih ovisnika, već je vidljivo pogoršanje mentalnog statusa kod dijela pacijenata.

– Postoji porast potražnje za uslugama zaštite mentalnog zdravlja kod osoba koje nisu konzumenti droga, već dolaze zbog anksioznosti, depresivnosti i drugih problema – zaključila je voditeljica Djelatnosti za promicanje zdravlja te javnozdravstvenu medicinu HZJZ-a Varaždinske županije.

Ovisnici o opijatima sami se javljaju na liječenje

Prema broju prijavljenih na liječenje u Zavod, najviše je opijatnih ovisnika. Neki se liječe i više od 10 ili 15 godina. Oni dolaze sami zbog narušenoga psihofizičkoga i socijalnog statusa, zbog niza socijalnih problema, gubitka posla, gubitka podrške obitelji, sudskih problema te komplikacija kao što su hepatitis C i druge krvlju prenosive bolesti.

– Oni su češće svjesni svoje ovisnosti i potražuju lijekove koji im dokazano pomažu u održavanju apstinencije. Većina unutar mjesec-dva, pa najviše do godine dana počinju apstinirati od ilegalnih droga, ali se zadržavaju dugo u sustavu za liječenje. Ta retencija je bitan preduvjet liječenja i zato je naša služba dostupna u dvije smjene i nema čekanja – istaknula je Stipešević Rakamarić.

Većina ovisnika se liječi buprenorfinom i kombinacijom buprenorfina i naloksona, a nešto manje od polovice metadonom, koji omogućavaju da osoba bude sposobna sudjelovati u psihoterapijskim intervencijama.

– To je kronična i relapsirajuća bolest, s malo njih koji se u potpunosti oporave. Kod većine je situacija kao i s ostalim kroničnim bolestima, kao što su tlak i dijabetes; dobro su dok stabilno, uzimaju svoje lijekove i redovno se kontroliraju. No, nemojmo se zavaravati, nijedna ovisnost nije laka. Potpunu i dugoročnu apstinenciju ni kod pušenja ne održi više od 25 % ovisnika, a kod opijatske ovisnosti između 10 i 25 % osoba može funkcionirati dugoročno bez lijekova i potpuno se oporaviti nakon niza godina raznih uspona i padova u liječenju – zaključila je Stipešević Rakamarić.