Piše: Lea Šprajc
Glagol bajati u Međimurju ima više značenja. „Kaj non stop bajaš?!“ rekli bismo primjerice osobi koja konstantno gunđa, prigovara te kojoj ništa nije po volji. Bajati, međutim, znači i čarati, vračati, coprati. Takvo značenje riječi bajati ogledno je u kontekstu pojedinih tradicijskih božićnih običaja te s njima povezanim usmenoknjiževnim oblicima.
U danima uoči i nakon Božića (od Svete Barbare do Nove godine) međimurskim selima obilazili su čestitari, tzv. bajači, polježari, poželjari, položaji, koljani. Kucali su na vrata ili prozore svojih suseljana te im izricali dobre želje u nadolazećoj godini. Obično se to radilo rano izjutra, ponekad već i od ponoći. Napomenimo da su bajači bili isključivo muškarci, najčešće dječaci ili mladići, a nipošto djevojčice, djevojke ili žene. Žena se u toj prilici smatrala velikom nesrećom. Još u prvoj polovici 18. stoljeća isusovački pisac Juraj Mulih, kritizirajući („poganske“) božićne običaje koji odudaraju od kršćanskog svjetonazora, zabilježio je –„žensku glavu na Božić k hiže ne puste“. Nije presudno što se potonji navod ne odnosi konkretno na Međimurje, jer čestitarske ophode u sličnome obliku nalazimo ne samo i u drugim hrvatskim krajevima, već i na širem slavenskom području. Osobita podudarnost uočava se u pojedinostima čestitarskih ophoda sjeverozapadnih kajkavskih hrvatskih krajeva.
Izricanje želja, dakako, nije bilo proizvoljno. Čestitari su recitirali tradicijom ustaljene stihove, poput:
Na to Mlado leto, zdravi veseli,
tusti debeli kak šumski jeleni.
Daj vam Bog konjiče, voliče,
račiče, puriče, živinice, praščiče.
V štali žrebice, v pojati telice,
v kocu prasice, a mej malo žganice.
Jare jarine, črne hajdine,
žarke pšenice, zlata i srebra.
Dušnoga zveličenja, mira božjega,
blagoslova božjega pak najvejč.
Falen budi Jezuš Kristuš!
(zabilježio Vinko Žganec u Maloj Subotici 1953.)
Recitirajući stihove usmenoretoričkih oblika poput navedenog (riječ je o bajalici) te pritom čvrsto vjerujući u moć izgovorene riječi, čestitar pretkazuje poželjnu realnost svome domaćinu u nadolazećoj godini. Upravo u takvu kontekstu riječi bajati i bajanje ostvaruju značenje kakva vračitelskog čina. Kako pročitasmo, poželjno je da godina koja slijedi bude rodna i plodna. Osim stihovima, rodnost i plodnost potencirale su se i određenim radnjama koje je čestitar morao poduzeti u kući u koju bi došao. Primjerice, čvrsto bi sjeo na slamu jer se vjerovalo da će tada i kokoši jednako čvrsto sjediti na nasadu.
Pišući o čestitarskim ophodima o Božiću, etnolog Milovan Gavazzi navodi da je među Hrvatima u Bosni ulogu čestitara polaznika katkada obnašala i koja domaća životinja, najčešće vol ili ovca. Ova zanimljiva inačica običaja upućuje nas na interpretaciju čestitarskih ophoda u mitološkome ključu koju je ponudio etnolog Vitomir Belaj u knjizi upečatljiva naslova Hod kroz godinu. Novogodišnje ophodnike koledare Belaj tumači kao predstavnike svijeta boga Velesa koji dolaze pred dvore vrhovnoga Gromovnika Peruna te mu otimlju sina. Znakovito je da je upravo stoka jedan od ključnih Velesovih atributa, na što možebitno upućuje i spomenuti detalj običaja iz Bosne.
KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.
Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.
U Srednjoj školi Čakovec 2. svibnja priređena je svečanost povodom otvorenja nove školske zgrade, za koju je kamen-temeljac položen u lipnju 2020. godine te je prizemlje stavljeno u funkciju 2022.
Cijela školska zgrada u međuvremenu je dovršena i opremljena na radost učenika i nastavnika, a kako je istaknula ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak, u dugoročnom planu je izgradnja sportske dvorane: „Ukupna vrijednost škole i dvorane dosegnut će 7,2 milijuna eura, a u realizaciju prve i druge faze uložena su 3,2 milijuna eura. Zgrada je u cijelosti financirana putem donacija“. Posebno je među uzvanicima pozdravila glavnog donatora Friedhelma Loha. Ravnateljica je također istaknula da je ovo dan u kojem se slavi ostvarenje sna – dosezanje suvremenih uvjeta za inovativno obrazovanje.
Nova školska zgrada stajala je 7 milijuna eura, a glavninu novca dali su donatori. Jedan od najvećih je Friedholm Loh, koji je rekao da nije dvojio kad mu je Bratoljub Horvat predstavio svoju viziju o osnivanju i građenju kršćanske škole. Misija njihove zaklade je poticati obrazovanje i pripremati mlade za život te mu je iznimna čast što je dio ovog čakovečkog projekta. Rekao je da moramo zahvaliti Bogu na velikom daru te da je nova škola zapravo dar od Boga. Posebno je i on, ali i ostali govornici istaknuo ulogu Bratoljuba Horvata, bez čije upornosti i truda Srednja škola Čakovec ne bi postojala.
U ovoj Školi, uz program opće gimnazije, učenice i učenici obrazuju se za medicinska zanimanja i to medicinske sestre i tehničare opće njege, fizioterapeute te njegovatelje, a od jeseni se uvodi novi program – smjer farmaceutski tehničar odnosno tehničarka.
Župan Matija Posavec pozdravio je u ime Međimurske županije brojne uzvanike te čestitao domaćinima na uspjehu: „Vi ste u svoju viziju vjerovali i upornošću dosegnuli cilj. Raduje nas uvođenje novog smjera u Srednjoj školi Čakovec i s ponosom ćemo pratiti vaše snove. Naša svijest o važnosti obrazovanja pokazuje da je upravo to područje broj jedan na ljestvici prioriteta Međimurske županije jer smatramo da je svaka regija onoliko uspješna i prosperitetna koliko ulaže u svoje mlade i u obrazovanje. Zato smo kandidirali 17 projekata uređenja škola u vlasništvu Županije te čekamo suglasnosti resornog Ministarstva kako bismo u sve naše obrazovne ustanove uveli jednosmjensku nastavu.“ Župan je odao su povijesni junaci Međimurja, uz koje vezujemo Dane Županije, bili vrhunski intelektualci svoga doba te su upravo zahvaljujući svom obrazovanju razvili svijest i odigrali ključne uloge u najvažnijim trenucima europske povijest.
Uzvanicima se obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković također čestitavši rukovodstvu Škole na velikom dosegu: „Srednja škola Čakovec jedna je od ustanova koje nadopunjavaju i obogaćuju hrvatski obrazovni sustav, stoga zahvaljujem gospodinu Lohu i njegovoj Zakladi na velikoj investiciji u ovu školu, što je čin koji zaslužuje veliko poštovanje.“ Premijer je dodao da je novi Centar kompetentnosti u strojarstvu, formiran pri Tehničkoj školi Čakovec u suradnji s Međimurskom županijom, još jedan sjajan primjer kako se obrazovanje podiže na sasvim novu razinu.
Ministar znanosti i obrazovanja u tehničkoj Vladi RH Radovan Fuchs prisjetio se vremena kada je Srednja škola Čakovec integrirana u obrazovni sustav Republike Hrvatske, a svojim razvojem se dokazala kao vrijedan dio toga sustava.
Domaćinima je čestitala i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasivši da je Čakovec posvećen djeci i mladima, stoga je važno da imaju veliki izbor kada je riječ o odluci gdje će nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zahvalila je svima koji su Srednju školu Čakovec pratili na njezinu posebnom putovanju.
Donator Freidhelm Loh istaknuo je da ga raduje sretna škola te nastavnicima i učenicima poručio da su oni istinska vrijednost ustanove.
U sklopu svečanosti održan je i prigodni program u kojem su nastupile profesorice i profesori, učenice i učenici, Tamara Korunek i Scifidelity Orchestra iz Čakovca.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
