Povežite se s nama

U fokusu

Božinović: „1. veljače nije datum kada će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera“

Objavljeno:

- dana

U srijedu, 20. siječnja, Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je iznio nove informacije o pandemiji koronavirusa.

Krunoslav Capak rekao da je da danas imamo 902 oboljela te usporedio brojke s brojkama od prošlog tjedna.

– Prije tjedan dana imali smo 1135 oboljelih. Ako pogledamo 14-dnevne incidencije u EU, Hrvatska je na sedmom mjestu – rekao je Capak i dodao da su do danas cijepljene 54.304 osobe.

Ministar Vili Beroš rekao je da je Hrvatska u pozitivnim epidemiološkim trendovima te da su hospitalizirana 1603 bolesnika, što je 110 manje nego jučer.

– To je veliki pad, no, imamo dva bolesnika na respiratoru više nego jučer, to poziva na oprez. Smanjenje osobnih kontakata na najmanju mjeru je garancija zaustavljanja epidemije – istaknuo je Beroš.

Alemka Markotić odgovorila je na pitanje o novom soju virusa, britanskom, koji se, kako se čini, brže širi među djecom, a pojavio se, između ostalog, u Sloveniji i Mađarskoj.

– Trebamo biti oprezni, puno više ljudi može biti zaraženo, a to znači i više ljudi u bolnicama. Pratit ćemo situaciju, sekvencionirat ćemo u Klinici za infektivne bolesti jedan postotak tih uzoraka, mi smo se prijavili da imamo kapacitet koji se mogu uključiti u proces sekvenciranja. Oni koji moraju putovati u zemlje gdje ima više slučajeva, trebaju kazati svojim liječnicima – rekla je Markotić, dodavši da postojeća cjepiva djeluju i na mutacije virusa.

Što se tiče popuštanja mjera, Davor Božinović rekao je da će se pratiti stanje sljedećih desetak dana te da će na temelju učinka mjera imati odgovor i donijeti odluku.

– Mi smo, kao što vam je poznato, od prvog dana imali vlastiti pristup epidemiji koji nas je uglavnom držao u skupini zemalja koje se dobro nose s epidemijom. Naravno, zbog našeg položaja i gospodarskih veza, zbog turizma, ali i brojne dijaspore, posebno smo bili pažljivi, još uvijek smo, pratimo trendove izvan Hrvatske. Mi možemo u jednoj mjeri utjecati na stanje s epidemijom u nas, ali trajno rješenje ove svjetske krize je u promjeni pandemijske klime. Mjere koje ćemo donosit, pogotovo za 10-11 dana, bit će proizvod razgovora, ali osnovno je stanje epidemiološke situacije kod nas. Nikad nismo išli po automatizmu ili copy-pasteu drugih. Situacija je trenutno dobra, ali nije sve iza nas. 1. veljače sigurno nije datum kad će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera – rekao je Božinović.

Na pitanje novinara o nuspojavama na cjepivo, Capak je rekao da su primili 167 sumnji na nuspojave na Pfizerovo te šest sumnji na Modernino cjepivo.

– To su uglavnom kratkotrajna temperatura, glavobolja, mučnina. Primili smo i nekoliko alergijskih reakcija. To je nekoliko ozbiljnih nuspojava koje su sve završile dobro – otkrio je Capak.

Postavlja se pitanje o zbrinjavanju infektivnog otpada.

– Imali smo nekoliko međuresornih sastanaka, na tragu smo nekih rješenja. Što se tiče kratkotrajnih rješenja, KB Dubrava je dodatno dogovorila zbrinjavanje. Nabavljen je kontejner za prešanje, to smanjuje volumen. Postoje i srednjoročna te dugoročna rješenja. Ta dugoročna rješenja zahtijevala bi promjene zakona, a mi nemamo ni spalionicu opasnog otpada – rekao je Beroš.

Zdravstvene ustanove mogu u svom krugu zbrinjavati otpad te je najbolja mjera zbrinjavati ga tamo gdje se on stvara, rekao je Stožer, dodavši da se izrađuje projekt da se omogući ustanovama da zbrinu otpad do razine komunalnog otpada.

Višak infektivnog otpada sa Zarazne je zbrinut u posebnim hermetički zatvorenim plastičnim kontejnerima, rekla je Markotić.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje