Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti
Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.
Skupljač i istraživač
Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).
Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.
Panonski tip narodne muzike
U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.
U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.
„Nekada! Što je to nekada?“
Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.
Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.
Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“
Općina Podturen poziva sve zainteresirane roditelje i skrbnike djece rane i predškolske dobi da zahtjev za upis djeteta u nadolazeću pedagošku godinu predaju putem elektroničke prijave (preko aplikacije e-građani).
Zahtjevi se zaprimaju od 9.05. do 17.05. 2024., do 12 h, za sve objekte u sklopu Dječje mašte u kojima ima slobodnih kapaciteta (matični objekt u Čakovcu te područni objekti u Sivici i Zebanec Selu).
Zahtjevi će se zaprimati za pedagošku godinu 2024./2025. za upis u redovne programe jaslica i vrtića.
U slučaju poteškoća s predajom zahtjeva za e-upise, kontaktirajte psihologinju u matičnom objektu na tel: 040 395 655 ili e-mail: [email protected]
Uvidom u evidencije isteka valjanosti prometnih dozvola uočeno je da na području Međimurske županije postoji veliki broj motornih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, a vlasnici ih u zakonskom roku nisu odjavili u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.
Kako bi izbjegli prekršajne sankcije, Policijska uprava međimurska poziva vlasnike da odjave vozila kojima je istekla valjanost prometne dozvole.
Podsjećaju vlasnike vozila na obvezu pridržavanja odredbi čl. 250. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano kako je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole.
Vlasnik registriranog vozila može odjaviti vozilo, a uz zahtjev za odjavu mora priložiti prometnu dozvolu radi evidentiranja odjave vozila i vratiti registarske pločice, odnosno priložiti potvrdu tijela koje je registriralo vozilo izvan Republike Hrvatske kojom se potvrđuje da su registarske pločice i prometna dozvola zadržane ili poništene.
Također, vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli, a u roku od 30 dana dužan je odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice, ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.
Za nepridržavanje ovih odredbi predviđene su novčane kazne, i to za fizičke osobe, odnosno vlasnike vozila 90 eura, za pravne ili fizičke osobe obrtnike od 660 do 1990 eura, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 190 do 660 eura.
Ujedno, policija podsjeća nove vlasnike vozila (kupce vozila) da su u roku od 15 dana od stjecanja vlasništva dužni registrirati vozilo na svoje ime ili ga odjaviti, a ako ga ne registriraju na svoje ime ili ne odjave, stanica za tehnički pregled vozila će, na zahtjev osobe na koju je vozilo registrirano (prodavatelj vozila), rješenjem ukinuti registraciju vozila.
Napominju da se sklapanjem Ugovora o kupoprodaji motornog vozila prodavatelj i dalje u službenim evidencijama MUP-a vodi kao vlasnik vozila, sve dok se vozilo ne odjavi u službenim evidencijama nadležne policijske uprave ili postaje, ili dok ga novi vlasnik ne registrira na svoje ime.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
