Povežite se s nama

U fokusu

Jedan je župnik odredio visinu obiteljskog dara, pitali smo Biskupiju kakva je praksa po tom pitanju

Objavljeno:

- dana

Javila nam se čitateljica s područja Voće da bi se požalila na praksu u svojoj Župi sv. Martina biskupa u Donjoj Voći.

Naime, zasmetao ju je blagoslov domova u vrijeme epidemije koronavirusa te što je župnik odredio cjenik za godišnji obiteljski dar, kako je sama rekla.

Poslala nam je i fotografiju župnog listića kao prilog, na kojem je sve objašnjeno.

Budući da nismo znali može li župnik odrediti visinu obiteljskog dara poslali smo upit Varaždinskoj biskupiji. Zanimalo nas je i tko treba plaćati zvonara i orguljaša.

Vjernicima je poznato da su prema svojim mogućnostima dužni doprinositi za crkvene potrebe, što uključuje uzdržavanje svojih svećenika, redovite troškove župne zajednice, održavanje crkvenih objekata. Vjernici uvijek mogu prema slobodnom izboru darovati dar prema vlastitoj situaciji, s tim da Crkva ima razumijevanja za one koji su siromašni i posve siromašni. Obiteljski dar trenutno nije jednako propisan za sve župe u Biskupiji – budući da su župe različite u veličini i potrebama. Primjerice, neke župe imaju veći broj crkvenih službenika, poput orguljaša, zvonara, kateheta kojima se također iz župne blagajne daje pravična nagrada za njihovu službu. U nekim župama ti crkveni službenici ne nagrađuju se iz župne blagajne, nego ih vjernici sami daruju prilikom blagoslova obitelji. Stoga, župnici u dogovoru sa župnim ekonomskim vijećem imaju pravo prema konkretnoj situaciji u župi, koja im je povjerena, predložiti koliki bi mogao biti prosječni dar prema broju obitelji i na temelju kojeg se župa može uzdržavati na godišnjoj razini. Dar je uvijek dobrovoljan te svećenik ne može darom uvjetovati slavlje sakramenta i sakramentala – stoji u odgovoru koji nam je poslao Marko Domiter, tajnik biskupa Varaždinske biskupije.

Također, do novinara Regionalnog tjednika došla je informacija da se u jednoj župi u Varaždinskoj županiji radi svojevrsna evidencija župljana, a među podacima koji se traže je i OIB. Pitali smo Varaždinsku biskupiju trebaju li župljani dati taj broj.

Župnici sa svim osobnim podatcima, pa tako i s OIB-om, raspolažu u skladu s pozitivnim svjetovnim i crkvenim propisima. Prilikom izdavanja javnih crkvenih isprava i vođenja postupaka, ponekad je potrebno utvrditi nečiji identitet te župnik pritom ima pravo zatražiti podatke određene osobe, na isti način na koji se nečiji identitet utvrđuje na svjetovnom području. Ukoliko osoba nešto traži, dužna je pritom ispoštovati ono što je prema pravnim odredbama određeno. Za prikupljanje osobnih podataka župnik traži suglasnost osobe. Ukoliko osoba odbija dati neke podatke, koji su primjerice nužni za utvrđivanje njezina identiteta, župnik neće moći biti u mogućnosti izdati crkvenu ispravu koju traži ili pokrenuti crkveni postupak – stoji u odgovoru Varaždinske biskupije.

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje