Povežite se s nama

U fokusu

Vugrin o požaru u prosincu u Domu za starije u Zavojnoj: „Još se utvrđuje uzrok, šteta je 350.000 kuna“

Objavljeno:

- dana

Putem Zoom platforme, danas, 23. veljače, u jutarnjima satima, aktualnim satom započela je sjednica Županijske skupštine Varaždinske županije.

– Nakon Zvonimira Sabatija, iz HSS-a istupili su i Darko Marković i Nina Begičević Ređep, a HNS je napustila i vijećnica Katica Levanić – izvijestio je na početku predsjednik Županijske skupštine Alen Runac. Svi će oni nastaviti rad kao nezavisni vijećnici.

Potom su uslijedila vijećnička pitanja, od kojih izdvajamo pitanje vijećnice Lidije Petrinjak koja se osvrnula na požar koji je izbio u prosincu prošle godine u Zavojnoj ulici, u Domu za starije i nemoćne u Varaždinu.

–  Nešto slično dogodilo se i u Krapinsko-zagorskoj županiji, tragično je preminulo šest korisnika. Ovakvi su događaju stravični, izazivaju strah i nelagodu. Koji je uzrok koji je doveo do požara, kolika je šteta nastala, što je Uprava poduzela da se ovakvo nešto ne dogodi ponovo? – zanimalo je vijećnicu Petrinajk.

Župan Varaždinske županije Radimir Čačić složio se da je to „jedna od izuzetno opasnih situacija“ te je riječ prepustio zamjeniku Robertu Vugrinu, koji je odmah nakon požara bio prisutan u Domu.

– 3. prosinca 2020. godine u 21 sat bio sam informiran o požaru od strane vatrogasnog zapovjednika, no da je sve bilo pod kontrolom, požar se nije širio. Došlo je do pojave dima, koje je lokaliziran. Nije bilo potrebe evakuacije. Još se utvrđuje uzrok, neću izlaziti s nagađanjima. Provest će se potom sve mjere, sigurnosne. Šteta je 350.000 kuna i bit će u potpunosti pokrita – izvijestio je Vugrin.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje