Povežite se s nama

U fokusu

Izgubi li vojnu pekaru, Varaždin ostaje bez autobusnog kolodvora!?

Objavljeno:

- dana

MOGUĆE POSLJEDICE

Varaždin bi mogao postati grad bez autobusnog kolodvora. To bi mogla biti samo jedna od posljedica odluke Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji je u sklopu projekta nazvanog „Projekti 100“ pozvao poduzetnike, inovatore, županije i druge da iskažu interes za najam, zakup ili kupnju jedne od 100 bivših vojnih nekretnina na području cijele Hrvatske. Među njima su bivša vojarna u Optujskoj ulici i bivša vojna pekara u Varaždinu.

Kao što je poznato, postojeći autobusni kolodvor je u vlasništvu AP-a u stečaju i ponuđen je na prodaju. Upravo zbog toga je Grad Varaždin kao novi prostor za autobusni kolodvor predvidio vojnu pekaru. Iskaže li netko interes za kupnju baš te nekretnine i država je odluči prodati, a AP istovremeno uspije prodati svoju nekretninu u centru, Varaždin će ostati bez autobusnog kolodvora. Prema optimističnijem scenariju, da bi osigurao prostor na kojem će putnici čekati autobuse, vojnu pekaru će od države morati unajmiti ili kupiti!

Želi li Grad Varaždin objekte?

Da su vojna pekara i vojarna u Optujskoj završile na popisu imovine koju država želi iznajmiti ili prodati, veliko je iznenađenje. Barem za javnost. Obje te nekretnine Vlada je dodijelila na korištenje Gradu Varaždinu, pri čemu su vojarnu u Optujskoj na korištenje dobili u ožujku 2009. godine.

Iz Grada Varaždina do ponedjeljka nismo dobili odgovor na pitanje je li im ovakva odluka bila najavljena te, što je najvažnije, što će učiniti. Nije poznato je li sada jedina opcija za Grad da pošalje DUUDI-ju prijedlog buduće namjene tih nekretnina ili je još uvijek moguće zatražiti da se te dvije vojne nekretnine uklone s popisa imovine za najam ili prodaju. Nije poznato ni želi li se Grad uopće i nadalje brinuti o vojarni i pekari.

Iako je kao rok za dostavu prijedloga naveden 15. rujan, iz Grada odgovor do zaključenja broja nismo dobili, jer su upućeni u ovu temu na – godišnjem odmoru.

Bivši gradonačelnik Čehok: Nevjerojatno!

Za razliku od toga, bivšeg gradonačelnika Ivana Čehoka smo dobili. – Nevjerojatno je da je Grad izgubio vojarnu u Optujskoj i vojnu pekaru. Nevjerojatno je da aktualna gradska vlast u tri godine nije učinila ništa da te prostore privede svrsi i da izmjene prostorne planove. Država je dala te nekretnine na korištenje uz mogućnost da ih Grad dobije u trajno vlasništvu ako ih privede svrsi. Nažalost, to se nije dogodilo i sada smo ostali smo bez dva iznimno vrijedna kompleksa – rekao je Čehok.

Izmjene Prostornog plana uređenja grada (PPUG) pokrenute su 2009. godine, u vrijeme dok je Čehok bio gradonačelnik, dakle iste godine kada je Grad dobio na korištenje dvije vojne nekretnine. Najgore od svega što je danas novi PPUG na korak do donošenja: 16. lipnja je završila javna rasprava i konačni prijedlog Plana trebao bi ići na donošenje pred Gradsko vijeće.

Tim dokumentom vojna pekara predviđena je za prostor za zonu autobusnog kolodvora. Cijeli kompleks bivše vojarne postao bi pak područje društveno-poslovne namjene, pa bi se između Optujske ulice i rijeke Drave mogli graditi hostel, hotel, gimnastička dvorana, školski, vjerski i ugostiteljski objekti, ali i golf-igralište.

Vojarna devastirana

I dok su to planovi, stvarnost je potpuno drugačija. Bivša vojarna danas je devastirana.

“Iz slika je vidljivo na koji način se država i lokalna samouprava odnose prema nekretninama. Prostori vojarne prepušteni su na milost i nemilost vandalima i pljačkašima kojima ništa nije sveto“, objavili su članovi varaždinskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rada na svojem Facebook profilu još u travnju prošle godine. Na taj način su javno upozorili na stanje u vojarni i pokazali kako izgledaju prostori koje su dobili za uređenje Memorijalno-rekreacijskog centra.

Na fotografijama se vidi da parketi propadaju od vlage, kao i zidovi, sa stropa pada žbuka, a vrata su razvaljena. Iz prostorija su ukradeni radijatori, prekidači, slavina.

Država se sada odlučila pobrinuti za nekretnine u svojem vlasništvu. Što će biti s vrijednim kompleksom u Optujskoj, kao i nekadašnjom vojnom pekarom, tek ćemo doznati.

Izvor:
Foto: ARHIVA RT

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje