Općina Belica bila je domaćin svečanog uručenja 12 ugovora kojima se poljoprivrednicima i poljoprivrednim organizacijama sufinanciraju projekti izgradnje skladišta za krumpir na području Varaždinske i Međimurske županije.
Vrijednost ukupnih ulaganja iznosi 78,5 milijuna kuna, a ugovorima je osigurano sufinanciranje u vrijednosti od 53 milijuna kuna. Ugovore je donio državni tajnik Zdravko Tušek u pratnji predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te ministara Darka Horvata i Radovana Fuchsa.
Izgradnja modernih skladišnih prostora za krumpir postala je prioritet nakon što je Europska komisija donijela uredbu o zabrani korištenja klorprofama, koji se upotrebljavao kao zaštita od klijanja krumpira u skladištima. Zabrana je na snagu stupila 31. srpnja 2019. godine, ali je državama članicama ostavljen prostor za prilagodbu zaključno s 8. listopadom 2020. godine.
– Proizvođači su se našli u situaciji hitne potrebe za preorijentacijom na nova rješenja za skladištenje i čuvanje krumpira u boks paletama, uz brzu izgradnju modernih objekata za skladištenje i ugradnju sofisticirane opreme za hlađenje i provjetravanje skladišta – otkriva Kristina Vidaček, upraviteljica Poljoprivredne zadruge „Varaždinsko povrće“, koja je jedna od 12 potpisnica ugovora.
Pred zainteresiranim ulagačima bilo je vrlo kratko vrijeme od otvaranja natječaja do krajnjeg roka za predaju projektne dokumentacije.
– Sve pripremne radnje uspjeli smo realizirati u predviđenom roku. Ponosni smo jer smo prvi u Varaždinskoj županiji koji ćemo graditi skladište za 3000 tona. Nadam se da će se još proizvođača odlučiti za izgradnju skladišnih kapaciteta na našem području. Naša investicija vrijedna je 11 milijuna kuna. Naravno, sve ćemo prvo financirati vlastitim sredstvima, a skladište ćemo graditi u sklopu postojeće pakirnice, na prostoru bivše barutane, te će imati osam komora. Koristit će ga naši zadrugari i bit će dostatno s obzirom na planirane količine proizvedene robe u sljedećoj sezoni – dodaje upraviteljica Vidaček.
Ulaganje u izgradnju skladišta krumpira samo je nastavak brojnih infrastrukturnih i organizacijskih projekata „Varaždinskog povrća“, poljoprivredne zadruge koja se može pohvaliti uspješnom 15-godišnjom tradicijom. Netom prije potpisivanja ugovora o gradnji skladišta stiglo je i rješenje Ministarstva poljoprivrede kojim se Poljoprivrednoj zadruzi priznaje status proizvođačke organizacije u sektoru „Drugi proizvodi“ za proizvod krumpir.
– Jedina smo i prva proizvođačka organizacija na području Varaždinske županije i tek četvrta u Hrvatskoj koja je priznata za proizvod krumpir. Naša vizija temelji se na očuvanju kulture i tradicije varaždinskoga kraja, a želja nam je djelovanjem omogućiti članovima Zadruge i njihovim obiteljima kvalitetan život. Osnovni cilj je baviti se tradicionalnom poljoprivredom i stečeno znanje prenositi na buduće generacije. Vizija naše nove proizvođačke organizacije prvenstveno se odnosi na uspostavljanje snažnije pregovaračke moći budući da je poljoprivrednicima teže samostalno braniti vlastite interese u pregovorima s drugim subjektima u lancu opskrbe. Poljoprivredni proizvođači zajedničkim nastupom na tržištu ostvaruju veći utjecaj na plasman proizvoda. Osim toga, udruživanje omogućuje konkurentnost poljoprivrednih proizvoda, a istovremeno doprinosi i uređenju tržišta – poručuje Kristina Vidaček.
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.
Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.
Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.
– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.
Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.
– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.
Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.
– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.
Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.
>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju
Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.
– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.
Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.
Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.
U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
