Zbog gradnje turbo rotora u Gojancu oko tri mjeseca će biti zatvoren ulaz od Ivanca prema Varaždinu
Danas je u 15 sati u HNK u Varaždinu počela 7. sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina. Na aktualnom satu je...
Uskoro se očekuje konstituirajuća sjednica Županijske skupštine Varaždinske županije.
Župan Stričak vodi pregovore sa strankama koje “imaju ruke” u Skupštini da bi mogao formirati većinu.
Podsjetimo, HDZ, HSLS i HSU dobili su 12 mjesta, Reformisti i Stranka hrvatskih umirovljenika 9 mjesta, SDP 7, Kandidacijska lista Ivana Čehoka 5 mjesta, a HNS, HSS braće Radić, BUZ i DKS dobili su 4 mjesta.
Ivan Čehok danas je najavio da će se sa Stričakom sastati u četvrtak, 10. lipnja.
– Ne znam o čemu Čačić govori. Mi niti smo ikad, niti ćemo ikad ucjenjivati bilo koga jer smatramo da to nije način za dogovaranje bilokakve većine. Ako HDZ pristane na ucjenu to je njihova stvar. Ni u kampanji ni sada nismo za suradnju s Čačićem. Poštivat ćemo rezultate izbora, a HDZ ima najviše vijećnika te župana. Smatram da oni koji imaju naviše vijećnika trebaju prvi napraviti korak i predložiti kako bi se formirala Županijska skupština. I u tom smislu ćemo razgovarati. Ne postavljamo nikakve uvjete već tražimo da se provede naš program koji je poduzetnički i socijalan jer na listi imamo pet vrhunskih menadžera. Tražimo da se odmah zaustave nebulozni projekti tropskoga akvarija i kupola u Županijskoj palači te da se ta sredstva preusmjere u gospodarstvo – rekao je Čehok i pojasnio da se protekle četiri godine u neka područja nije ulagalo.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.