Povežite se s nama

U fokusu

Od siječnja još viša studentska satnica – povećava se na 29,29 kuna

Objavljeno:

- dana

Prije nekoliko godina poslodavci su studente za obavljanje posla po satu plaćali od oko 16 ili 18 kuna naviše, a za dva mjeseca, na radost brojnih studenata, za takve će poslove morati izdvojiti minimalno 29,29 kuna po satu.

Promjena

Naime, minimalna studentska satnica će od 1. siječnja 2022. godine iznositi 29,29 kuna, što je posljedično povezano s Uredbom o visini minimalne plaće za 2022. godinu, pa će tako minimalna neto plaća u idućoj godini iznositi 3750 kuna, što je povećanje za 10,3 %, a čime će ujedno minimalna plaća prvi put biti iznad 50 % prosječne neto plaće.

Toj su se vijesti obradovali mnogi studenti jer je neto studentska satnica vezana upravo za bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj, a izračunava se tako da se bruto minimalna plaća dijeli na 160 radnih sati i tako se dobiva neto minimalna studentska satnica.

Tako je za 2021. godinu neto minimalna studentska satnica iznosila 26,56 kuna, a od 1. siječnja iznosit će čak 29,29 kuna po satu rada, uz povećanje satnice za 50 % za prekovremeni rad te rad nedjeljom, noću i blagdanom. Isto tako, Zakonom je definirana i valuta plaćanja te su poslodavci dužni isplatiti studente u roku od 15 dana od dana završetka posla. Kako komentiraju povećanje minimalne studentske satnice, upitali smo voditeljicu Student servisa iz Studentskog centra Varaždin Sonju Nidogon Višnjić, mag. oec.

– Kao ustanova koja se bavi posredovanjem u radu između studenata i poslodavaca, iznimno smo zadovoljni ovom zakonskom regulativom i smatramo da je to ispravan način, da rad studenata bude adekvatno plaćen i u skladu s ekonomskim kretanjima tržišta radne snage. Svjedoci smo porasta cijena dobara u našoj zemlji i šire, inflaciji, ali isto tako se iz dana u dan suočavamo sa sve većim nedostatkom radne snage. Prema našim dosadašnjim iskustvima u posredovanju, smatramo da poslodavci ovo povećanje minimalne neto studentske satnice neće smatrati negativnim, samim tim što već i sada većina poslodavaca plaća studente iznad minimalne Zakonom definirane studentske satnice. Uvijek polazimo od toga da treba zaštititi dostojanstvo svakog radnika, pa upravo iz tog razloga i postoje mehanizmi poput minimalne plaće i minimalne studentske satnice – objasnila je Sonja Nidogon Višnjić.

Voditeljica ovoga posredničkog servisa ne smatra da će nova studentska satnica izravno utjecati na smanjenje ponude studentskih poslova, s obzirom na to da će nekim poslodavcima možda biti preskupo plaćati studenta po satu rada 29,29 kuna.

Hoće li nekim poslodavcima biti preskupo plaćati studenta po satu rada 29,29 kuna?

– Mišljenja sam da je poslodavcima, a i nama kao posrednicima, u zapošljavanju daleko veći problem pronalazak stručne, adekvatne radne snage koja može i želi raditi. Kada je riječ o mišljenju studenata, većina ih podržava povećanje minimalne satnice, što je i logično – navodi voditeljica Student servisa, koji svoje podružnice ima u Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru i Križevcima. Njihovim posredstvom ove je godine do kraja listopada radilo oko 6000 članova-studenata, a ponuda poslova bila je najbolja i najraznovrsnija tijekom ljetnih mjeseci.

No, i sada, odnosno tijekom cijele kalendarske godine, posla uvijek ima dovoljno za sve studente koji mogu raditi uz svoje akademske obveze, objašnjava naša sugovornica. Najveći broj studenata na lokalnom području zapošljavaju tvrtke iz prehrambene industrije (Vindija, Koka, Podravka), a satnice su kod tih poslodavaca uvijek iznad minimalne studentske satnice – trenutno se kreću u rasponu od 28 do 30 kuna, dok je, podsjećamo, trenutačna minimalna satnica 26,56 kuna. No, ovi poslodavci osiguravaju i topli obrok i dodatne beneficije studentima kao što su mogućnosti prilagodbe smjena i usklađenja akademskih obveza i posla.

Najzahtjevniji, ali i najbolje plaćeni sektor je IT, s prosječnim studentskim satnicama od oko 70 kuna

– IT sektor je najzahtjevniji, ali i najbolje plaćeni sektor, s prosječnim studentskim satnicama od oko 70 kuna, s tim da i ovdje satnica ovisi o zahtjevnosti posla, kompetencijama studenata i, naravno, o kretanjima na tržištu slobodne radne snage, no nikad u ovom sektoru minimalna studentska satnica nije predstavljala ograničenje. Poslodavci su spremni adekvatno platiti stručni kadar, a na studentima je da opravdaju njihovo povjerenje – objašnjava.

Student servis Varaždin bilježio je i u ovoj zahtjevnoj godini, obilježenoj utjecajima pandemije, veći broj otvorenih radnih mjesta od broja zainteresiranih studenata za rad, tako da posla uvijek ima za sve koji žele i mogu raditi, ovisno o učeničkim, odnosno fakultetskim obvezama.

– Minimalna studentska satnica sve je češće iznimka, a ne pravilo, jer povećanjem satnice raste i broj potencijalno zainteresiranih za posao. Povećanje studentskih satnica slijedi trendove tržišta (ponude i potražnje radne snage) te je zakonska regulativa u biti ovdje samo zbog onih poslodavaca koji eventualno ne uviđaju potrebu za prilagodbom ili iz ekonomskih razloga poslovanja ne mogu pratiti ove trendove. Kao posrednici između studenata i poslodavaca, nastojimo udovoljiti i potrebama i željama studenata, ali, naravno, i poslodavaca. Za sve naše korisnike dostupan je web-servis, koji omogućava studentima kreiranje online studentskih ugovora bez potrebe dolaska u urede – objašnjava Nidogon Višnjić.

Dodajmo da su novost Student servisa SC-a Varaždin i e-studentski ugovori, za koje smatra da će biti svojevrsna prekretnica u njihovu poslovanju. – Konačno možemo reći da nema nikakvih papira i da se apsolutno kompletno posredovanje odvija bez potrebe za fizičkim kontaktom ili ispisom i ručnim ovjeravanjem studentskih ugovora. Na ovaj način Studentski centar Varaždin prati digitalne trendove poslovanja, te smo prvi studentski servis u Hrvatskoj koji je korisnicima omogućio potpuno elektroničko posredovanje u zapošljavanju – zaključuje.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje