Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) proveo je na razini Hrvatske analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima te je svaki Područni ured HZZ-a, pa tako i varaždinski, izradio preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.
Preporuke se odnose na povećanje ili smanjenje broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe, kao i na stipendiranje učenika i studenata, odnosno pokazuju koja su zanimanja na području Varaždinske županije deficitarna, a koja suficitarna.
Naime, u Varaždinskoj županiji uvelike nedostaje učenika koji bi se školovali u obrtničkim zanimanja koja nakon školovanja u velikoj mjeri jamče siguran posao s dobrim primanjima.
Riječ je o ovim dvogodišnjim ili trogodišnjim srednjoškolskim zanimanjima, odnosno obrazovnim programima u kojima treba povećati broj upisnih mjesta, kao i stipendiranih učenika i studenata: zavarivač, automehaničar, elektroinstalater, tesar, zidar, bravar, konobar, krojač, autolakirer, limar, fasader, strojobravar, kuhar, stolar, instalater kućnih instalacija, keramičar oblagač, soboslikar ličilac, mesar, monter, armirač, pekar, obućar, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, dimnjačar, prodavač, grafičar, slastičar, tapetar, autolimar, galanterist, tokar, staklar, CNC operater i cvjećar.
Kada je riječ o četverogodišnjim srednjoškolskim zanimanjima, najviše nedostaje medicinskih sestara, elektrotehničara i strojarskih tehničara, dok je kod sveučilišnih studija analiza pokazala da broj upisnih mjesta, pa tako i stipendiranih studenata, treba povećati u studijskim programima koja se tiču medicine, ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, logopedije, farmacije, matematike, strojarstva, građevinarstva, engleskog jezika i književnosti, njemačkog jezika i književnosi, fizike, elektrotehnike te informatike.
S druge strane, prema preporuci HZZ-a, broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata treba smanjiti u općim gimnazijama, kao i u ovim četverogodišnjim srednjoškolskim programima: ekonomist, tehničar za logistiku i špediciju, hotelijersko-turistički tehničar te tehničar za računalstvo. Pogledamo li stručne i sveučilišne studije, broj upisnih mjesta svakako treba smanjiti na studijima poslovne ekonomije, ekonomije, novinarstva i politologije.
Dodajmo da na području Zagreba i Zagrebačke županije, pa i susjedne Međimurske, stanje oko upisa i stipendiranja ne odskače previše od stanja na varaždinskom području. I dalje najviše nedostaje učenika koji bi završili neko od obrtničkih zanimanja (staklar, cvjećar, kozmetičar, frizer, pediker, zlatar i sl.), dok se preporuča smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika ili studenata povezanih sa zanimanjima poput ekonomije, javne uprave, dizajna, filozofije, kineziologije i sl.
Iz HZZ-a ističu da će promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju ovih preporuka pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
