Povežite se s nama

U fokusu

Svečano u HNK na proslavi Dana fakuleta: FOI-ju bezrezervna podrška za projekt Informatičkoga kampusa

Objavljeno:

- dana

STIGLI BROJNI UZVANICI

– Ovo je već treća godina da govorim o Informatičkom kampusu FOI-ja koji nismo uspjeli realizirati.  

FOI je napravio maksimum: izradili smo projekt, riješili smo zemljišne odnose, aplicirali smo na novu indikativnu listu i činimo sve da se projekt realizira. No, Informatički kampus je projekt koji se ne može realizirati bez podrške politike, stoga vas molim potporu za projekt koji treba gradu i regiji – rekao je prof. dr. sc. Neven Vrček na svečanoj sjednici povodom Dana Fakulteta organizacije i informatike koja je danas održana u HNK Varaždin.

Puno obećanja, ali i podrška

Svečanošću u HNK Varaždin FOI je obilježio 55. godišnjicu postojanja i 43. godišnjicu od osnivanja, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike. Na svečanosti su bili brojni uzvanici, predstavnici hrvatskih sveučilišta i fakulteta, institucija i agencija koje svoj rad usmjeravaju na visoko obrazovanje, tvrtke i institucije s kojima FOI surađuje na međunarodnim projektima i konferencijama, kao i kroz obavljanje stručne studentske prakse.

Uvodno su se obratili i Fakultetu čestitali Dan fakulteta gradonačelnik grada Varaždina dr.sc. Ivan Čehok, župan Varaždinske županije Radimir Čačić, koji su obećali potporu za realizaciju projekta Informatički kampus FOI-ja, kao i prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

– Uvjeren sam da ćemo 60. obljetnicu ovog fakulteta dočekati u novoj zgradi FOI-ja – rekao je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga 

– Nažalost, taj projekt prije tri godine nije ušao u financiranje. Tko je tu zakazao? Sveučilište, Vlada, Ministarstvo? Od toga sada nema puno koristi, kao što nema puno koristi u ovom trenutku od prizivanja tko može više lobirati. Ono što ima smisla je da sada radimo u istom cilju, a cilj je da svi zajedno pomognemo da se reprogramira operativni program kako bi uključio visokoobrazovanje. Tu se ne radi samo o FOI-ju, već i o drugim visokoobrazovnim projektima koji postoje u Hrvatskoj – rekla je Divjak.
Podršku projektu informatičkog kampusa dao je i izaslanik rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.
– Uvjeren sam da ćemo 60. obljetnicu ovog fakulteta dočekati u novoj zgradi FOI-ja. Uprava Sveučilišta u Zagrebu dekanu FOI-ja stoji na raspolaganju. Profesorica s ovog fakulteta je sudjelovala u pripremi projekta Informatičkog kampusa, a sada kao ministrica, zajedno s ministricom regionalnog razvoja ima priliku osigurati sredstva kroz novi operativni program i ne dvojim da će ona to i napraviti – rekao je prof. dr. sc. Šimpraga. 

 

Suradnja s gospodarstvenicima, projekti, volontiranje…

Svečana sjednica bila je prilika da dekan prof. dr. sc. Vrček podvuče te se osvrne na sve što je FOI postigao tijekom prošle akademske godine. Posebno je istaknuo činjenicu da na FOI-ju danas studira blizu 3.000 studenata i da se godišnje svečano promovira 500 studenata što prvostupnika što magistara kako informatike, tako i studijskog programa ekonomika poduzetništva.

– Imamo neposredan i direktan odnos sa svojim studentima i na to smo ponosni. Već tradicionalno organiziramo Tjedan karijera, na kojem studenti uspostavljaju kontakt s poslodavcima, surađujemo s gospodarstvenicima, a krajnji cilj je privući poduzeća u grad i regiju čime ispunjavamo svoju društvenu ulogu i djelujemo na zapošljavanje ljudi ovdje, jer nema gospodarskog rasta bez ljudi – istaknuo je prof. dr. sc. Vrček koji je istaknuo međunarodnu suradnju i brojne projekte koji se provode na FOI-ju. Samo u prošloj godini imali su 41 projekt u kojem je sudjelovalo 73 djelatnika.
– Uz sve aktivnosti koje pridonose važnosti i značaju FOI-ja, studenti njegovi djelatnici vrlo su aktivni društveno djelujući kroz Centar za volontiranje i humanitarni rad. Važno je istaknuti da FOI-jevi studenti imaju odrađeno čak 475 volonterskih sati. Tijekom godine, na fakultetu su održane čak dvije izložbe djelatnika, a predstavljanje znanstvenika, njihovog rada i znanstvenog postignuća prezentira se kroz događanja poput SciBAra i Time4Science. Uz sve navedeno djelatnici fakulteta surađuju i druže se kroz mnogobrojne sportske manifestacije poput kartinga, paintballa, klizanja, plivanja, a ekipa FOI uspješno je nastupila na 19. sportskim igrama Sindikata znanosti te ponovila fenomenalan uspjeh obranivši sveukupno 1. mjesto u konkurenciji od 500-tinjak sudionika iz 50-tak podružnica – istaknuo je dekan prof. dr. sc. Vrček.
Svečanom ugođaju sjednice pridonio je i Akademski pjevački zbor djelatnika i studenata Fakulteta organizacije i informatike pod ravnanjem maestre Janje Knapić.

Nagrada za životno djelo prof. dr. sc. Mirku Čubrilu

Na svečanoj sjednici FOI-ja dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček dodijelio je i Dekanove nagrade i priznanja studentima, priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju te zahvale zaslužnim poduzećima i školama. Nagradu za životno djelo dobio je prof. dr. sc. Mirko Čubrilo, a nagradu za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom radu dobila je izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. Nagrada za uspješnu mladu znanstvenicu dodijeljena je dr. sc. Katarini Pažur Aničić, a za uspješna mentorstva studentima Ivana Đunđek Kokotec. Nagrada za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju dodijeljena je voditeljici Ureda za međunarodnu suradnju Izabeli Oletić Tušek. Nagrada za predan rad nenastavnom osoblju dodijeljena je djelatnicama odjela Računovodstva Ani Pepelnik i Ireni Žunić. Povelja Prijatelja FOI-ja Margit Evi Varga Posebnu Zahvalnica za promicanje vidljivosti fakulteta na prijedlog dekana dobili su koordinatori i članovi timova na projektu e-Škole. Ispred svih članova tima zahvalnicu je preuzeo koordinator projekta A prof. dr. sc. Vjeran Strahonja i koordinatorica projekta B izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. Zahvalnica za promicanje vidljivosti fakulteta dodijeljeni su doc. dr. sc. Tonimiru Kišasondiju. izv. prof. dr. sc. Zlatku Erjavcu, dok je nagradu za dugogodišnji trud i rad dobila Vesna Ciglar. 

U fotogaleriji pogledajte tko je sve došao na proslavu Dana FOI-ja.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje