Povežite se s nama

U fokusu

Vindija i Dukat povećavaju otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Jedna od najvećih prehrambenih kompanija u regiji i vodeća domaća mljekarska industrija Vindija od 1. travnja povećava otkupnu cijenu mlijeka za 15 lipa, a od 1. svibnja za dodatnih 10 lipa.

Tako će kooperanti dobivati 25 lipa više po litri predanog mlijeka, što uz dosadašnja povećanja od početka godine čini ukupno povećanje od 67 milijuna kuna na godišnjoj razini, odnosno pola kune više po otkupljenoj litri mlijeka.

Varaždinska kompanija mlijeko otkupljuje od ukupno više od 1000 gospodarstva, a povećanjem otkupne cijene mlijeka svih svojih kooperanata Vindija nastavlja podupirati hrvatsku poljoprivredu, farmere i male poljoprivrednike.

– Pratimo i razumijemo stanje na tržištu, svjesni smo izazova koje previranja cijena stavljaju pred naše vrijedne farmere i ovo povećanje otkupnih cijena dodatna je potpora malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ali i većim farmama u nastavku i konkurentnosti njihovog poslovanja. To vidimo kao jedini ispravan put prema jačanju gospodarstva ne samo regija na sjeveru Hrvatske, nego i cijele zemlje. Naši su poljoprivrednici posebno pogođeni turbulencijama na tržištu, stoga prepoznajemo važnost kontinuiranog ulaganja u uspješnu suradnju koju s njima ostvarujemo već dugi niz godina. Temeljimo ju na međusobnom povjerenju i pravovremeno prepoznajemo prilike za poboljšanja pa uvijek nastojimo najbolje odgovoriti na zahtjeve tržišta. Aktualno povećanje otkupne cijene mlijeka za naše dobavljače znači 25 lipa više po svakoj litri kravljeg mlijeka – rekao je predsjednik Uprave Vindije, Nenad Klepač.

Varaždinska Vindija svakodnevno mlijekom opskrbljuje tržište cijele Hrvatske, ali i regije pa i dijelove Europske unije, a mlijeko ‘z bregov je već niz godina mlijeko broj 1 prema izboru potrošača u Hrvatskoj.

Otkupnu cijenu miljeka povećao je i Dukat, koji je o tome izvijestio 16. ožujka.

Dukat, najveći otkupljivač mlijeka u Hrvatskoj, nastavlja s povećanjem otkupne cijene mlijeka svojim kooperantima, započetim u siječnju i ožujku. Tako će Dukat od 1. travnja za dodatnih 15 lipa povećati otkupnu cijenu mlijeka, a od 1. svibnja za još 10 lipa po litri. Ta povećanja, uz ona iz siječnja i ožujka, ukupno će činiti povećanje od 50 lipa po litri. Na ovaj način Dukat želi pomoći očuvanju poslovanja i egzistencije svojih farmera, a rezultirat će ulaganjem od 90 milijuna kuna godišnje u primarni sektor.

Proces postupnog povećanja otkupne cijene mlijeka Dukat je započeo početkom siječnja s povećanjem od 10 lipa po litri koje je nastavljeno početkom ožujka uvećanjem za daljnjih 15 lipa. Za 15 lipa bit će uvećana i cijena litre mlijeka ponuđene u otkup od 1. travnja, dok će od 1. svibnja ona ponovno porasti za 10 lipa, čime će se doći do spomenutog ukupnog povećanja od 50 lipa po litri otkupljenog mlijeka.

– Svjesni teških uvjeta u kojima naši kooperanti posluju već dulje vrijeme, a koji su dodatno otežani velikim rastom ulaznih troškova i poremećajima na svjetskom tržištu hrane posljednjih mjeseci, te unatoč tome što smo i sami pod velikim pritiskom povećanja svih ulaznih troškova, činimo sve što je u našoj moći kako bismo kooperante podržali u proizvodnji mlijeka. Ovo povećanje otkupne cijene mlijeka važna je mjera pomoći našim farmerima s ciljem osiguranja nastavka proizvodnje na našem otkupnom području. Situacija u proizvodnji i preradi mlijeka je vrlo ozbiljna, a posebno je zabrinjavajuća činjenica da Hrvatska nije samodostatna u primarnoj proizvodnji mlijeka koja se urušava već godinama. Prepoznajemo napore Vlade RH i resornog ministarstva koje poduzimaju kako bi pomogli farmerima te ih pozivamo na dodatni konkretni iskorak u pravcu očuvanja primarne proizvodnje mlijeka – izjavio je Duško Glišić, direktor Dukata.

Dukat je najveći otkupljivač mlijeka u Republici Hrvatskoj sa 110 godina posvećenosti otkupu i preradi mlijeka na ovim prostorima. Svježe sirovo mlijeko Dukat otkupljuje u 15 županija i surađuje s 1600 proizvođača diljem zemlje od kojih čak 50 posto čine vlasnici malih farmi.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje