Varaždinci o uvođenju obveznog vojnog roka: Dva puta sam bio ranjen i svojem djetetu bih noge polomio da ide u rat
Prije osam mjeseci iz Ministarstva obrane priopćeno je da se ne razmatra ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj. Iz...
DRŽAVNI REBALANS BEZ JPP-a
U rebalansu proračuna za 2016. godinu nisu osigurani novci za projekte javno-privatnog partnerstva (JPP).
Da od toga neće biti ništa bilo je jasno još prošli tjedan, tijekom rasprave o Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2016. godinu.
Saborska zastupnica HNS-a Božica Makar ministra je pitala je li došlo do previda jer rebalansom nije predviđeno unutar Ministarstva znanosti i obrazovanja 22,5 milijuna kuna za preuzimanje obveza JPP-a u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pri čemu bi Varaždinska županija trebala dobiti 15 milijuna kuna. Na to je ministar Marić rekao da Sporazum nije ni trebao biti potpisan jer na njega suglasnost nije dala Vlada.
Veliki problemi: Županija ostaje bez 15 milijuna kuna za JPP?
U petak, na sjednici Skupštine Varaždinske županije, o tome da neće dobiti novce za JPP župan uopće nije razmišljao.
– Novac će stići, premijer je rekao da se Sporazumi moraju poštivati – rekao je župan.
Burno zbog JPP-a: Štromar optužio vijećnike HDZ-a da rade protiv obrazovanja i ne žele veći proračun
Danas je izglasan rebalans državnog proračuna za 2016. godinu, no bez novaca za JPP projekte.Za županijski HNS nema dvojbi: sjever Hrvatske time je ponovno zakinut.
– Ministar financija Zdravko Marić odbio je sve amandmane oporbenih Klubova zastupnika, pa tako i HNS-a, preko kojih smo tražili da država ispuni svoje obveze iz Sporazuma o sufinanciranju najma za izgrađene škole i dvorane. Tražili smo i da se sanira nepravda prema pojedinim lokalnim samoupravama, gradovima i općinama, koje su zakinute zbog izmjena pojediih zakona, a zahtijevali smo i da se osiguraju sredstva za sanaciju klizišta – oglasili su se popodne iz županijske organizacije HNS-a.
Ustvrdili su kako ih toliko ne čudi što ministar Marić nije prepoznao važnost njihovih amandmana, ali su zabrinuti jer su njihove amandmane, kojima se želi omogućiti bolji život građanima sjevera – podržali jedino zastupnici HNS-a iz Varaždinske županije, Božica Makar i Milorad Batinić, dok su protiv bili HDZ-ovi Anđelko Stričak i Josip Križanić, ali i Most-ov Robert Podolnjak.
O sjeveru Hrvatske brine samo HNS. I nitko više – uvjereni su u toj stranci
– Zanimljivo je da je, primjerice, protiv amandmana vezanog uz škole i dvorane glasao i zastupnik Darinko Dumbović (Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika), a podsjetimo samo kako su upravo Reformistima u kampanji bila puna usta projekata i samohvale, a nerijetko su spominjali upravo problematiku koju smo mi pokušavali ispraviti putem amandmana. Iz svega ovog proizlazi da je HNS jedina stranka koja istinski brine za sjever Hrvatske – zaključili su na kraju u HNS-u Varaždinske županije.
Još jednom apeliraju na saborske zastupnike iz Varaždinske županije, posebice na one iz HDZ-a i MOST-a da se okrenu sjeveru i da se zalažu za građane kako nam se više ne bi događale nepravde.
Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA/ARHIVA RT
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.
Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.
Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.
– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.
Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.
– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.
Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.
– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.
Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.
>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju
Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.
– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.
Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.
Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.
U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.