Povežite se s nama

U fokusu

Smjena pokrenuta, dr. Zember prvi put javno priznala: Da, moćnik je zatražio da zaposlim dvije čistačice i tajnika

Objavljeno:

- dana

“SRAMOTNO I SKANDALOZNO”

Većinom glasova je Upravno vijeće Opće bolnice Varaždin danas pokrenulo postupak razrješenja ravnateljice Opće Varaždin dr. Sanje Zember.

Glavni razlog za smjenu jest to što je, sukladno Pravilniku, omogućila potpisivanje aneksa ugovora za 80-ak specijalizanata i 40-ak aneksa sa specijalistima.

– Sramotno je da je glavni razlog za smjenu to što je ravnateljica dr. Zember postupala po pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske. Kakvu to poruku šalju Upravno vijeće i Varaždinska županija? Zar oni ovdje poručuju da će oni koji će poštovati zakonske propise biti strogo sankcionirani?! Moram reći da je u Hrvatskoj vladavina prava, a ni župan nije iznad zakona. To je skandalozno! – istaknuo je dr.sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore na poslijepodnevnoj konferenciji za novinare.

Prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić (prvi slijeva), dr. Sanja Zember i dr. Goran Benko

Predsjednik Upravnog vijeća Zoran Šantek (HNS) je naveo da je dr. Zember nemarno obavljala dužnost i zato što je propustila predložiti novi Statut Bolnice zbog čega Bolnica ima dva pomoćnika ravnatelja, koja ne bi smjela imati. Naime, on tumači da je to trebala izbaciti iz Statuta, no nije baš znao objasniti proceduru.

Zoran Šantek, predsjednik Upravnog vijeća, i županijska pročelnica za zdravstvo Ruža Jelovac

Naime, prema Statutu Opće bolnice donošenje Statuta predlaže Upravno vijeće, uz suglasnost osnivača, a to je Varaždinska županija.

– Ne, nije to točno, predlaže ga ravnateljica – rekao je Šantek koji je pokazao da ne zna što piše u Statutu, a ni u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a potom je to i priznao.

Isto tako, nije znao reći je li u pravu član Upravnog vijeća Damir Habijan (HDZ), koji je na samoj sjednici upozorio da u prijedlogu za razrješenje ravnateljice ne samo da nisu navedene točne činjenice, nego da su se pozvali na članke i stavke koji uopće ne postoje! To je kasnije potvrdila i Snježana Cerjan, pomoćnica ravnateljice Bolnice za pravne poslove. – Točno je, doista nema tih stavaka. Naime, onaj tko je pisao taj prijedlog ne zna razliku između stavaka i alineje – rekla je.

Članovi Upravnog vijeća Damir Habijan (HDZ) i Jasminka Begić (SDP)

On je ujedno jedini govorio o prijedlogu razrješenja, iznoseći argumente kojima je osporio sva tri predložena razloga za razrješenje.

Svi ostali članovi Upravnog vijeća nisu rekli niti riječ! Nisu ga čak ni pokušali demantirati.

Potom su za pokretanje smjene glasovali Šantek (HNS), Jasminka Begić (SDP) i prim. dr. sc. Ranko Stare (predstavnik djelatnika), dok su protiv bili Habijan (HDZ) i Ljiljana Levanić (predstavnik djelatnika).

Prim. dr. sc. Ranko Stare

I dok prim. Stare nije želio davati nikakve izjave, Ljiljana Levanić je rekla da ona govori u ime medicinskih sestara, a one su zadovoljne način na koji radi aktualna uprava Bolnice.

– Mi smo posebno zadovoljni pomoćnikom za sestrinstvo Damirom Poljakom, koji doista vodi o nama brigu. Naravno da u Bolnici ima problema, ali ova uprava je ovdje samo pola godine i smatram da im trebamo dati šansu – rekla je Ljiljana Levanić.

Ljiljana Levanić

Dr. Sanja Zember je istaknula da je ovo doktorska uprava, koja se bori za status svih djelatnika.

– To je glavni razlog zbog čega sam odlučila voditi ovu Bolnicu. Zadnjih dana se ističe da nemam podršku struke. Je li stav jednog liječnika stav struke? Pravilnik o sistematizaciji smo pripremali tri mjeseca, u njegovoj izradi je sudjelovalo 20-ak liječnika i 10-ak nezdravstvenih djelatnika. Na tri sjednice Stručnog vijeća smo o njemu raspravljali i sve izmjene su usvojene. Usvojili smo i izmjene koje je predložilo Radničko vijeće. Je li to razlog za nepovjerenje ili je riječ o tome da nekoliko liječnika prezentira da se ne provodi zakon? – zapitala se dr. Zember.

Iz prijedloga odluke o razrješenju, koji je danas na Upravnom vijeću prihvatila većina, doista nije jasno zašto bi dr. Zember trebala biti smijenjena.

Međutim, dr. Zember je prvi put kratko i jasno odgovorila na novinarsko pitanje o zapošljavanjima u Bolnici.

Je li točno da je politički moćnik od vas zatražio da zaposlite dvije čistačice i jednog administrativnog tajnika?

– Da – odgovorila je dr. Zember.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje