Povežite se s nama

U fokusu

Naše tvrtke zbog cijena plina više ne mogu raditi, ugrožena su radna mjesta, a što radi naša Vlada?

Objavljeno:

- dana

Visoke cijene energenata, posebice plina, imat će dugoročne posljedice. Pojedine tvrtke planiraju zaustaviti rad svojih pogona, a neki su čak najavili i otkaze. I dok poduzetnici sve glasnije upozoravaju da nešto treba poduzeti ukoliko HDZ-ova Vlada ne želi dodatnu nestabilnost gospodarstva, što će utjecati, ne samo na konkurentnost naših tvrtki, već i na tržište rada, zasad konkretnog rješenja nema.

Za razliku od Hrvatske, zemlje poput Austrije ili Njemačke već su poduzele mjere. Hrvatska politika kaže da se ne možemo uspoređivati s takvih razvijenijim državama, a poduzetnici s druge strane poručuju da ćemo kroz naredno razdoblje biti još dalje od takvih zemalja, i po razvijenosti i po standardu. U konačnici, na kraju će se sve to negativno odraziti na radnike, past će potrošnja, kvaliteta života, a izgledan je još veći egzodus radno sposobnog stanovništva izvan granica Hrvatske.

Kako to radi Austrija?

Usporedbe radi, austrijska Vlada je, kako bi ublažila udar na kućanstva zbog rastućih troškova života, najavila paket mjera koji će ih ove godine koštati šest milijardi eura. Poduzetnicima ide više od milijardu eura, odnosno 10 milijardi kuna za energente, konkretno za plin. S druge strane hrvatska Vlada fiksirala je cijene električne energije za građane i za poduzetništvo. Međutim, za poduzetnike je namijenjeno svega 266 milijuna kuna. Za plin ništa.

-Premijer je u nekoliko navrata davao izjave u smislu da se osjeća smirenost nakon Vladinih mjera. Mi ne znamo tko je to točno smiren jer postojeće mjere ne rješavaju ništa, kratkoročne su i ne pokrivaju troškove energenata za velike tvrtke. Štetu će snositi proizvodnja, a posljedično i nažalost i radnici. Godinama upozoravamo na velike namete, od nas se očekuje da budemo konkurentni na tržištu. Zamislite kako će jedna Hrvatska tvrtka biti konkurentna primjerice na austrijskom tržištu ako usporedimo što za poduzetništvo radi njihova Vlada, a što naša HDZ-ova – kažu poduzetnici koji su uputili kritike.

Što se sjevera Hrvatske tiče, najviše je zastupljena industrija, gdje je i najviše zaposlenih. Znatan udio u punjenju proračuna stoga zauzimaju upravo te velike tvrtke.

Čak 15 puta veći računi za plin

Stoga smo upitali i domaće poduzetnike kako se nose s krizom i drastičnim rastom energenata.

– Kao tvrtka vodimo dugoročnu politiku na svim poljima djelovanja i postojanja te tako i na energetskom. Račun za plin za idući mjesec bit će drastično veći, očekujemo 13 do 15 puta veći trošak. Nažalost, taj trošak moramo ugraditi u cijenu proizvoda. Situaciju na tržištu pratimo na dnevnoj bazi i prilagođavamo se – ističu iz tvrtke Leier-Leitl iz Turčina koja zapošljava 50 ljudi.

Poremećaji u proizvodnji

Znatno više ljudi zapošljava Grupa Vindija, čak njih 4200 u četiri države.

– Poskupljenjem energenata posebno je pogođen poslovni, najviše proizvodni sektor s obzirom na komercijalne ugovore s dobavljačima prema kojima su cijene energenta, npr. struje i plina i višestruko veće od cijena koje plaćaju ostali potrošači. O razmjerima tih poskupljenja i teretu koji predstavljaju za Grupu Vindija, kao najveću prehrambenu kompaniju u zemlji, dovoljno govori činjenica da je Grupa Vindija u ovoj godini za električnu energiju i plin izdvojila preko 300 milijuna kuna više nego u cijeloj protekloj godini – ističu iz Grupe Vindija, dodajući da će dodatna poskupljenja prouzročit značajne poremećaje u proizvodnji bez obzira na djelatnost u kojoj kompanija posluje.

– Jednako tako odrazit će se na životni standard i kupovnu moć građana. Riječ je o kompleksnom i sveobuhvatnom valu poskupljenja koji će se svakako odraziti i na cijene svih proizvoda, kao jedini mogući tržišni odgovor proizvođača. Grupa Vindija, kao lider domaće prehrambene industrije pomno prati i najmanje promjene te prilagođava pristup i poslovne procese uz posebnu brigu da se poskupljenja energenata i sirovina u proizvodnom procesu ne odraze u potpunosti na finalnu cijenu proizvoda i standard potrošača – ističu iz Vindije.

Proizvodnja staje

Tvrtka Leier-Leitl osim što će morati poskupjeti cijenu proizvoda, zaustavit će proizvodnju s 1. studenim.

– Također, u zimskom periodu imamo planirani remont u trajanju do 50-ak dana. Ovisno o stanju tržišta planiraju se radni zadaci za remont. U ovom trenutku ne planiramo otpuštati ljude, niti sve niti dio – ističu iz tvrtke koja se bavi proizvodnjom građevinskog materijala.

Također, brine ih što Vlada nije donijela konkretan paket mjera za gospodarstvenike.

– Do trenutka pisanja ovog odgovora, Vlada nije donijela mjere po pitanju plina za gospodarstvo. Za očekivati je da Vlada ne može sve riješiti – ističu iz tvrtke iz Turčina.

Konkretnije pakete pomoći traži i Vindija.

– Svaka mjera kojom Vlada Republike Hrvatske nastoji ublažiti i smanjiti utjecaj enormnih poskupljenja energenata je dobrodošla i hvalevrijedna, no da bi se poslovnim subjektima, bez obzira o njihovoj veličini, olakšalo ovu cijelu energetsku krizu potrebni su konkretniji i dugoročniji koraci i mjere – zaključuju iz Grupe Vindija.

Dodatna poskupljenja prouzročit će značajne poremećaje u proizvodnji bez obzira na djelatnost u kojoj kompanija posluje. Jednako tako odrazit će se na životni standard i kupovnu moć građana. Riječ je o kompleksnom i sveobuhvatnom valu poskupljenja koji će se svakako odraziti i na cijene svih proizvoda, kao jedini mogući tržišni odgovor proizvođača.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje