Povežite se s nama

Kultura

Žitnica kod Staroga grada prvi put će biti otkrivena javnosti!

Objavljeno:

- dana

Otkrit će se misterij

Jedan od odjela Gradskog muzeja Varaždin koji dosad nije imao svoj stalni izložbeni postav, za koju će godinu biti smješten u novom prostoru, Žitnici u sklopu Staroga grada. Iako još ništa nije definirano, najvjerojatnije će to biti Etnografska zbirka, čijom prezentacijom će i zgrada Žitnice, vrijedno i neistraženo srednjovjekovno zdanje, prvi put biti dostupna javnosti.

Tek je iseljenje arhivske građe omogućilo cjelovit pregled unutrašnjosti Žitnice, jer, osim nekolicine arhivista, dosad je nitko nije imao priliku vidjeti, zbog strogih pravila čuvanja gradiva

Naime, preseljenjem građe varaždinskoga Državnog arhiva – koji je 70 godina u Žitnici imao svoj depo – Muzeju je dodijeljen taj objekt od 450 kvadrata.
Tek je iseljenje arhivske građe omogućilo cjelovit pregled unutrašnjosti Žitnice, jer, osim nekolicine arhivista, dosad je nitko nije imao priliku vidjeti, zbog strogih pravila čuvanja gradiva. Dok su druge zgrade kompleksa obnovljene – utvrda Stari grad osamdesetih godina prošlog stoljeća i Kula stražarnica devedesetih godina – Žitnica je, tek djelomično, a i dvojbenim rekonstrukcijama, obnovljena samo izvana. Nakon što je zgrada dodijeljena Muzeju, lani je prvi put napravljen arhitektonski snimak Žitnice da bi se saznalo s kakvim prostorom se uopće raspolaže. 

Nevjerojatno

Čak i za Hrvatsku je gotovo nevjerojatno da u strogom centru grada postoji objekt iz 15. stoljeća čija namjena nije poznata, kao ni povijesne preinake. Ministarstvo kulture lani je za tu svrhu platilo dio troškova, a s obzirom na to da je ove godine novac iz državnog proračuna izostao, Muzej je osigurao nastavak restauratorsko-konzervatorskih istraživanja interijera Žitnice s vlastitih 50 tisuća kuna. Radilo se pet dana pretprošlog tjedna i nastavlja se pet dana u ovom tjednu. Radove obavljaju stručnjaci iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu. – Tek nakon tih istraživanja, kojima će se ustanoviti povijesni slijed preinaka u objektu, bit će moguće započeti s obnovom – najavljuje ravnatelj Muzeja Miran Bojanić Morandini. Muzej je već zatražio oko 150 tisuća kuna od resornog Ministarstva za izradu idejnog rješenja obnove 450 kvadrata Žitnice. – Tek kad nam restauratori kažu „ovaj zid mora ostati“, „ovaj možete srušiti“…znat ćemo nešto konkretnije – veli Morandini.

Izuzetna vrijednost

Čak i za Hrvatsku je gotovo nevjerojatno da u strogom centru grada postoji objekt iz 15. stoljeća čija namjena nije poznata, kao ni povijesne preinake.

Nakon restauratora posla će imati i arheolozi. – Treba utvrditi i povijesni kontekst u okolini Žitnice. Tamo ništa ne „štima“; teren je neravan, nivoi nisu utvrđeni i vidi se da ova visina objekta nije originalna visina – naglašava. 

U 2018. godini  se očekuje gotovo idejno-izvedbeno rješenje, slijedi prijava na fondove i početak obnove

Ovim je radovima utvrđeno da je Žitnica jednako stara kao i utvrda Stari grad. Njegov južni zid je bio obrambeni zid, a kasnije su napravljeni bedemi. Taj je obrambeni zid poslije pretvoren u objekt kolokvijalnog naziva Žitnica grofova Celjskih – govori Morandini. On vjeruje kako će se ovim istraživanjima pokazati i dokazati da je to bio, dakle, prostor za druge namjene, a ne za skladište žita. Ravnatelj se nada da će se uskoro realizirati idejno rješenje zgrade, a paralelno s tim bi i arheolozi trebali završiti svoja istraživanja. Time  bi se barem moglo utvrditi osnovno stanje zgrade – gdje će biti ulazna vrata ili koliko nivoa će zgrada imati…

Izvor:
Foto: GMV

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje