U utorak, 9. svibnja, u salonu palače Patačić gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su sastanak s ravnateljima varaždinskih osnovnih škola i zaposlenim psiholozima u osnovnim školama na temu mentalnog zdravlja djece i mladih, s osvrtom na tragične događaje u Beogradu.
S obzirom na navedeno, gradonačelnik Neven Bosilj otkrio je koji će biti sljedeći koraci u varaždinskim osnovnim školama.
– Grad Varaždin je uveo nadstandard i zaposlio mlade psihologe. Vidjeli smo što se događa poslije ove COVID krize i mogu reći da je stanje u varaždinskim osnovnim školama vrlo dobro, pa i odlično. Dogovorili smo sljedeće korake, a to je da ravnatelji i psiholozi zajedno prvo sazovu kolektiv i da naprave pripremu za razgovore s roditeljima. Nakon toga će se održati roditeljski sastanci jer, nažalost, cjelokupna ova medijska slika, koja je stvorena oko nemilog događaja, uzrokovala je da i neki roditelji počinju raditi „lov na vještice“ i nikada nije dobro da se takve stvari rade. Ne može se sad dizati panika zbog toga što je jedno dijete vidjelo da je drugo dijete napravilo nekakvu benignu stvar. Situacija u varaždinskim školama je apsolutno sigurna i pod kontrolom. Imamo verzirane i ravnatelje i psihologe, nemojte raditi „lov na vještice“, pustite službe da rade svoj posao – rekao je Bosilj i dodao da su, što se tiče dodatnog osiguranja u školama, poput zaštitara i slično, zaključili da nema potrebe za dizanjem panike i tenzija.
Ravnateljica I. osnovne škole Varaždin Karmen Hans-Jalšovec istaknula je da je uloga pedagoga i psihologa danas vrlo složena. I. OŠ Varaždin ima tri stručna suradnika: psihologa, pedagoga i knjižničara s kojima, kaže, pokrivaju ono najosnovnije s obzirom na 450 učenika koji pohađaju ovu školu.
– Djeca su danas zahtjevnija i okolnosti u kojima žive traže od nas da im svakodnevno pružamo podršku. Ono što se u svakodnevnom radu primjećuje je to da djeca imaju emocionalnih, osobnih ili obiteljskih problema i da je vrlo važno njih otkriti kako bi im se dala podrška. Svako dijete bi trebalo imati psihološku pomoć u školi. Dosad nismo bili škola koja je trebala psihologa, ali Grad Varaždin je napravio jedan veliki iskorak što je zaposlio psihologe. Oni rade na nekoliko frontovima: s učenicima, roditeljima i učiteljima. Međusobna komunikacija vrlo je bitna i bez toga nema djelovanja. Važna nam je u svemu tome podrška roditelja da zajedno djelujemo kada se uoči pojedini problem. Isto tako, psiholozi rješavaju razne krizne situacije u školi, primjerice kada se dogodi neko vršnjačko nasilje. Odmah se reagira, obavještava se roditelje i radi se plan kako sve to suzbiti. Da ne govorimo samo o problemima, psiholozi također imaju jedan dio za rad s darovitom djecom, njihova identifikacija i pružanje podrške i takvoj djeci, kao i djeci s teškoćama u razvoju, za koju se također izrađuju posebni programi – govori ravnateljica Hans-Jalšovec.
Navela je da su djeca, neposredno nakon što su se u Beogradu dogodila masovna ubojstva, postavljala pitanja i da im se odgovaralo.
– Jučer smo s učenicima viših razreda obavili dio razgovora, a tamo je čak uočeno da neki učenici nisu ni znali da taj problem postoji. Zato je vrlo važno da prvo razgovaramo s roditeljima jer je roditelj taj koji najbolje poznaje svoje dijete i jedino zajedničkom sinergijom možemo doći do pozitivnih rezultata – ističe.
Široki spektar problema
O iskustvima s djecom i radu samih psihologa govorio je psiholog na VI. osnovnoj školi Varaždin Leon Aleksić. Navodi da se učenici često u vezi nekog problema javljaju i sami.
– Učenici se često javljaju i samoinicijativno i to mi je drago. Nastojimo u školi stvarati klimu u kojoj normaliziramo i destigmatiziramo razgovor o emocijama, problemima i izazovima s kojima se suočavaju naši učenici. Mogu reći da se nemali broj učenika javi sam, ali ponekad, kad se ne jave sami, a netko iz njihove okoline, najčešće razrednici ili učitelji koji su u svakodnevnom kontaktu s njima primijete da bi možda bilo zgodno da porazgovaraju sa stručnjakom o nekom problemu, onda upute tog učenika u stručnu službu da zajedno vidimo gdje bismo, kako i koliko često mogli razgovarati s tim učenikom o problemu s kojim se suočio. Problemi su zaista raznoliki s obzirom na to da se radi o osnovnoj školi, tu imamo učenike od 1. do 8. razreda i to je jedan široki spektar problema – rekao je Aleksić i dodao da je već pandemija ostavila trag za koji će trebati dugo vremensko razdoblje da se stvari vrate u normalu.
Ističe da je prije svega najvažniji razgovor roditelja s djetetom.
– Vjerujem da se puno roditelja osjeća nesigurno na koji način pristupiti i bi li uopće trebalo razgovarati s djecom o tome (događanjima u Srbiji), ali mislim da bi s djecom trebalo otvoreno razgovarati jer ako mi odrasli pokažemo šutnju i nespremnost na razgovor, onda prenosimo poruku djeci da ni mi nismo spremni suočiti se s tom stvarnošću. Kakva god ona bila, treba o njoj razgovarati, pitati djecu što su čuli, kako su se osjećali i reći im da se u školi mogu nastaviti osjećati sigurno kao i dosad – navodi psiholog.
Kako uopće prepoznati problem kod djeteta?
Kod djetetove reakcije na problem i samog prepoznavanja problema prva spona su upravo roditelji.
– Oni su svakodnevnom kontaktu s djecom, oni poznaju dijete otkad je bilo malo i najbolje mogu vidjeti neke promjene u ponašanju. Upravo zbog toga trebaju redovno razgovarati sa svojom djecom, ne samo površinski na razini „Kako je bilo u školi? Bilo je dobro“, nego da stvarno nastoje vidjeti što se događa s djetetom, vidjeti koliko je ono zadovoljno, razgovarati o problemu, prijateljstvima… Iza roditelja su razrednici i učitelji, ali i prijatelji koji su u svakodnevnom kontaktu s njima i koji mogu primijetiti promjene. Psiholozi mogu reagirati kada se već dogodi neka situacija. Svi u stručnoj službi razgovaramo s djetetom, s razrednikom i s bilo kim tko bi mogao imati neke informacije kako je došlo do toga i zašto se to dogodilo. No radimo i preventivne programe, odlazimo na satove razrednika, pričamo o raznim temama, tako da smo i tu na neki način u kontaktu s djecom, gdje možemo vidjeti kako su reagirala na neka pitanja, na neke teme i općenito možemo indirektno i na taj način nešto uočiti – otkriva Aleksić.
Dodaje da se na VI. OŠ nasreću još nije javila histerija.
– Sigurno je da se učenici osjećaju preplašeno, a osim njih, tu su i roditelji koji su sigurno isto preplašeni, pa možda razgovaraju s učenicima o drugim učenicima u školi, ali mislim da nema razloga ni potrebe za stvaranjem histerije. Zato ćemo organizirati roditeljske sastanke sa svim odjelima da porazgovaramo otvoreno s roditeljima o tome i da naglasimo da se ne treba dizati panika te da se djeca mogu osjećati sigurno u našoj školi – zaključio je psiholog iz VI. osnovne škole Varaždin.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
