U srijedu projekcija dokumentarnih filmova o Varaždinu iz Jugoslavenske kinoteke
U sklopu Srijede u Muzeju 6. ožujka u palači Herzer GMV-a održava se projekcija dokumentarnih filmova vezanih uz Varaždin i...
Odaziv je bio sjajan, iznad svih očekivanja, o čemu svjedoči podatak da su te večeri prostore muzeja i muzejsku izložbu obišle stotine građana.
Ivanečki muzej svoju je prvu muzejsku noć otvorio planinarskom izložbom kojom je ujedno krenuo u susret središnjim manifestacijama kojima će u lipnju ove godine biti obilježeni visoki jubileji – 120. obljetnica HPD-a Ivančica i organiziranog planinarstva u Ivancu.
S obzirom na to da je tema ovogodišnje Noći muzeja bila sport, ivanečki muzej je, uz mnoštvo povijesnih fotografija iz vlastitog fundusa i privatnih zbirki, izložio i niz predmeta koji pokazuju da planinarstvo nije samo rekreacija, šetnja i uživanje u ljepotama prirode, već i sport. Tako su, među ostalim, izložene i povijesne skije, gojzerice, dereze, planinarska užad, klinovi, starinski i moderni cepini i druga oprema.
Manifestacija je počela u 19.30 sati, okupljanjem kod Muzeja, gdje su građane, goste i uzvanike dočekivali članovi povijesne postrojbe – vitezovi ivanovci te planinari u „trifrtaljnim“ hlačama, šarenim dokoljenkama, kariranim košuljama te u zelenim kapama ukrašenim značkama s brojnih pohoda.
Da sve bude u stilu, domaćini su ispred muzeja naložili planinarsku logorsku vatru. Sjedilo se na drvenim „trčkima“ i na „šćijepima“ pekao jeger.
Program je počeo u 20 sati otvaranjem bogate planinarske izložbe na kojoj su posjetitelji mogli vidjeti cijeli niz eksponata tematski vezanih uz povijesnu ivanečku planinarsku baštinu.
Izlošci su iz fundusa samog Muzeja i arhiva HPD-a Ivančica, a pojedine raritetne predmete iz svoje privatne kolekcije ustupio je i kolekcionar Boris Jagetić Daraboš. Eksponate za izložbu ustupili su i mnogi drugi ivanečki planinari i fotografi.
Na početku pozdravne riječi brojnim posjetiteljima uputila je v. d. ravnateljice muzeja Marina Držaić, dok je u ime suorganizatora, HPD-a Ivančica, skup pozdravio njegov predsjednik Borislav Kušen.
O izložbi je govorila povjesničarka umjetnosti i arheologinja Ivančica Peharda.
Program se, uz varaždinskog televizijskog voditelja Kristijana Petrovića odvijao u ležernom tonu, a pravo oduševljenje publike polučio je jedan od ivanečkih planinarskih veterana Ivica Friščić koji je napamet izrecitirao podulje stihove koji su se nekad izvodili kao parodija na Preradovićeva „Putnika“.
I poznati ivanečki vicmaher Marijan Gotal – Cican uključio se u program čitanjem duhovitih stihova koje je u svojoj knjizi zabilježio prof. Marijan Kraš.
Publici se kratko obratio i gradonačelnik Milorad Batinić te otvorio Noć muzeja.
Uz glazbu Faringaša iz Prigorca, razgledavanje izložbe i muzeja nastavljeno je u odličnoj atmosferi kojoj je pridonio i tipični planinarski domjenak sastavljen od špeka, „prezvuršta“, mesa iz banjice i toplih pogačica. Posjetitelji su se družili i ispred muzeja, gdje je fino mirisao pečeni jeger.
Organizatori izložbe bili su Grad Ivanec, Muzej planinarstva i HPD Ivančica, uz veliku potporu B. Jagetića Daraboša i ivanečkih planinara i drugih suradnika.
Odazvali su joj se i dogradonačelnici Branko Putarek i Lidija Kozina, zatim, poznati planinar i autor planinarskih karata i vodiča Zlatko Smerke, počasni građanin Ivanca dr. sc. Eduard Kušen i dr. Izložba se može razgledati iduća dva tjedna.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.