Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj uskoro bi mogao biti stranac
Uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, u Hrvatskoj će do 2030. biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika, pa bi...
U fokusu
Aglomeracija Varaždin zapela jer su 2014. vrijedila pravila koja sada ne vrijede
– Projekti aglomeracije u gotovo cijeloj Hrvatskoj stoje. Većina direktora komunalnih poduzeća, pod histerijom prijetnje penalizacijom, zaustavila je projekte. Bez obzira na mogućnost povlačenja visokih iznosa poticaja od EU, danas gotovo da nema objavljenih natječaja za izgradnju aglomeracije – potvrdio nam je prošlog tjedna direktor Varkoma Željko Bunić.
Stoji i projekt Aglomeracije Varaždin. Riječ je o najvećem komunalnom projektu u povijesti Varaždina i okolnih općina, čija je vrijednost 864 milijuna kuna, a čije će rezultate u sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda osjetiti gotovo 100 tisuća građana Varaždina i okolice.
Muljaža ili ne?
I dok svi s nestrpljenjem čekaju da najveći projekt u povijesti Varaždinske županije krene, još se u ruke nije uhvatila ni prva lopata. O tome je bilo riječi na Županijskoj skupštini u četvrtak.
– Projekti su zapeli. Jeste li svjesni kakvu građani dobivaju poruku? Ili se radi o muljaži, kao u projektu golf terena u Varaždinskoj županiji, ili o pljački iz Fonda, koji se sprema za penale – rekao je Marijan Dominko, vijećnik Živog zida.
I Vlastu Cindrić (Reformisti) je također zanimalo u kojoj je fazi projekt, dok se Luka Zrinski (SDP) dotaknuo garancijskog fonda za penale u projektu Aglomeracija.
– Stvara se dojam da bi taj fond iz džepa građana trebao plaćati nestručnost – dodao je Zrinski.
Naime, još prošlog tjedna župan Čačić je upozorio da su svi započeti postupci obustavljeni ili usporeni zbog mogućnosti penalizacije ili uskrate bespovratnih sredstava iz EU, iako su u vodnom sektoru samo u 2017. godini ugovoreni radovi vrijedni oko milijardu kuna.
– Bageri luduju, a nitko nije počeo raditi ništa. Tko je tu lud? Komunalna poduzeća su ovog trenutka izložena opasnosti da kroz vrijeme realizacije snose odgovornost za penale jer Hrvatske vode ne ovjeravaju projekte. U cijeloj Hrvatskoj 10 milijardi kuna europskog novca stoji. Druge zemlje su pogledale prosjek penalizacije, koji je od 4 do 8 posto. Osnovan je garancijski fond za vrijeme realizacije projekta koji drži leđa sustavu. Nikakve tu muljaže nema – istaknuo je na Skupštini Čačić.
Kako bi pokrenuli projekte, prošlog tjedna su župani sa sjednice Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću uputili zaključke kojima od njega traže osnivanje državnog fonda iz kojeg bi se plaćali penali zbog nenamjernih propusta u pripremi i provedbi projekata aglomeracije, velikih i važnih EU projekata.
Pod lupom provjere
Direktor Varkoma Bunić ističe da je sada na Vladi da donese odluku oko osnivanja državnog fonda iz kojeg bi se isplaćivali penali. No, brine ga druga stvar.
– Bez obzira na to koliko se tko trudio napraviti proceduru nadmetanja transparentnom, jer, na kraju krajeva, sve je podložno Zakonu o javnoj nabavi, teško je shvatiti da se pravila koja su vrijedila 2014. godine danas tumače drugačije. Dakle, bez obzira na to je li 2014. godine natječajna dokumentacija bila direktno ili indirektno odobrena od nadležnih tijela provedbe, ona je danas ponovno pod lupom provjere. To je kao da ste, primjerice, na fakultetu na prvoj godini položili Matematiku 1 i dođete polagati Matematiku 2 na drugoj godini, profesor vam tada kaže da ne priznaje Matematiku 1 jer se je u međuvremenu promijenio program te da morate ponovno polagati ispit iz Matematike 1, a tek nakon toga i Matematiku 2 – objasnio je slikovito direktor Varkoma Bunić i dodao da je retroaktivna primjena propisa, promjena pravila igre, zaustavila projekt Aglomeracije.
– To dovodi do straha direktora da donose odluke jer ste suočeni s činjenicom da bilo koja donesena odluka bude pogrešna, a potencijalna šteta koja nastaje može dovesti do financijskih reperkusija koje mogu pogubno djelovati na poduzeće. I zato je možda ponekad najbolje ne činiti ništa i čekati. To je napravila većina komunalnih poduzeća, dok je Varkom požurio te došao pred realizaciju projekta, iako će se možda pokazati da to, dugoročno gledano, nije bilo najbolje rješenje – zaključio je Bunić.
U fokusu
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
U fokusu
Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Život i društvoprije 8 minuta
Očistite bicikle i podmažite lance jer u subotu se u Sračincu održava biciklijada
Kulturaprije 1 sat
U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“
U fokusuprije 2 sata
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Život i društvoprije 3 sata
Kod dvorane Graberje ove subote Festival igranja za mališane i njihove roditelje
Sportprije 4 sata
Berba medalja kajakaša Varteksa na domaćem natjecanju
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
