Povežite se s nama

U fokusu

Cijene smještaja u domovima za starije popele se na 1600 eura! Provjerili smo kako je u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Nakon što je početkom siječnja diljem Hrvatske drastično poskupjela cijena smještaja u staračke domove, naročito kod onih u privatnom vlasništvu, sve više umirovljenika pita se hoće li uopće doživjeti pompozno najavljen veliki investicijski ciklus gradnje novih domova za starije.

Podsjećamo, njihovu gradnju u kolovozu prošle godine najavio je ministar rada i socijalne politike, Marin Piletić.

Bačić bi penziće trpao u brvnare

Međutim, osim što su osigurana sredstva za financiranje izgradnje i opremanja 18 centara za starije osobe, već mjesecima vlada potpuni muk o izgradnju novih, klasičnih domova za njihov smještaj. Podsjećamo, iz Varaždinske županije nije bilo prijavitelja na javni poziv za dodjelu financijskih sredstava za izgradnju centra za starije osobe, dok je u susjedstvu – Općina Nedelišće, prijavila projekt “Izgradnja i opremanje Centra za starije osobe Međimurske županije”. S obzirom na to da se na dobivanje mjesta u jeftinijim županijskim domovima i onima kojima su osnivači gradovi ili općine često čeka i do deset godina, u novonastaloj situaciji mogla bi se zlokobnom za siromašne umirovljenike pokazati još jedna najava. Riječ je o onoj ministra Branka Bačića, koji drvenim montažnim objektima namjerava proširiti postojeće kapacitete županijskih domova za starije i nemoćne osobe. I to tek kada oni ispune svoju funkciju privremenog smještaja za sve one čije su kuće stradale u potresu!
O kakvom se zapravo udaru na džep korisnika smještaja u domove za starije radi, pokazuje slučaj jednog privatnog objekta takve namjene u Varaždinu u kojem je cijena smještaja u jednokrevetnoj sobi stacionara navodno porasla na 1600 eura. Slično je i u drugim sredinama poput Šibenika, Petrinje, Slavonskog Broda, Siska…, cijene smještaja rasle su preko noći i do 50 posto. Odnosno umirovljenici sada moraju mjesečno platiti i do 200 – 300 eura više.

Župan odgodio “šok”

Srećom, za razliku od zadarskog Doma za starije i nemoćne u kojem su cijene smještaja dosegnule 760 eura, u varaždinskom zasad ne namjeravaju poskupljenjima “šokirati” korisnike.
– U našoj ustanovi u Zavojnoj ulici stacionarni smještaj u jednokrevetnoj sobi stoji 653 eura. To je skoro tri puta jeftinije nego kod privatnika koje spominjete. Dok kod nas dvokrevetna soba stoji 557 eura, imate domove koji su sada više nego duplo skuplji od nas. Pritisak je ogroman na našu ustanovu jer ljudi jednostavno ne mogu plaćati takve abnormalne cijene. Jednostavno ne vide izlaz iz nastale situacije, a dodatnih 300-tinjak dodatnih mjesta je nemoguće stvoriti – govori mr.sc. Alen Runac, prof., ravnatelj Doma za starije i nemoćne Varaždin.

U ovoj ustanovi bili su prisiljeni pregradnjom postojećih soba osigurati dodatne prostore za korisnike kojima je nužan smještaj u stacionaru.

Alen Runac

– Treba znati da smo ljudima treće dobi raznim medikamentima produljili životni vijek, ali pritom se nije vodilo računa o kvaliteti života. Stoga sada imamo situaciju da nam u domove dolaze 80-godišnjaci, a ne 65-godišnjaci kao nekada. Mnogima od njih je, nažalost, vrlo brzo potreban stacionar. To je veliki plus za naše korisnike jer imaju prvenstvo za takav smještaj, što je i logično. Ovi problemi sa sve starijom generacijom su sve izraženiji jer mladih je sve manje i obitelji ne stižu kvalitetno skrbiti o svojim najstarijim članovima. Kod nas su korisnici sigurni i znaju da se briga o njima provodi sukladno svim zakonskim odredbama. Zadovoljni smo i jer nema nikakvih prigovora na rad naših zaposlenika koji obavljaju iznimno naporan posao. Ovdje su sva njihova radna prava apsolutno zaštićena i to je jedna od naših prednosti jer je iznimno teško privući specijalizirane stručne kadrove. Najveći je problem s medicinskim osobljem, ali imamo popunjena sva radna mjesta predviđena sistematizacijom – ističe Runac.

U razgovoru za Regionalni tjednik osvrnuo se na situaciju u županijskim domovima, koji neće još dugo moći odolijevati rastu cijena.

– Mi ni sada ne dobivamo dovoljno sredstava od Države i predzadnji smo na ljestvici primatelja decentraliziranih sredstava po korisniku. Da nam lani Varaždinska županija nije priskočila u pomoć, morali bi cijene podići oko 50 posto. Sa županom Anđelkom Stričakom dogovoreno je da se ne ide s povećanjem cijena te je Županija iza umirovljenika stala s više od 500.000 eura za funkcioniranje domova. Također, zahvaljujući energetskoj obnovi zgrade, trošimo manje energenata, ali još uvijek imamo parnice s izvođačima radova iza kojih su ostale pukotine kroz koje nam između ostalog u objekt prodiru oborinske vode. Ipak, raduje nas da smo pred završetkom izgradnje i uređenja dodatnih parkirnih mjesta za naše korisnike i one koji ih posjećuju. Štoviše, pandemija je prošla, naši korisnici su cijepljeni i sve više se druže. Stoga ćemo zajedno s našom eko grupom i Parkovima dodatno ozeleniti okoliš, a šećer na kraju bit će asfaltirana šetnica za teže pokretne korisnike… – rekao je naš sugovornik koji uopće ne dvoji o tome da bi Dom za starije bio pun čak i u slučaju da se sadašnje cijene udvostruče.

Zapela dogradnja

To ne čudi jer je potražnja za smještaj velika. Na naš upit o dogradnji Doma, odgovorio je da smo na pogrešnoj “adresi”.

– Mi nemamo nikakva sredstva raspoloživa za dogradnju, ali imamo svoju građevinsku parcelu na kojoj se takav projekt može provesti. Postoji i idejno rješenje da se novoizgrađeni objekt toplim hodnikom poveže s postojećim, ali nažalost, Gradu Varaždinu nije palo na pamet da se prijavi na natječaj. Drugi gradovi i općine to nisu propustili napraviti, a Varaždinu su propali su milijuni bespovratnih eura za takvu namjenu. Županija se na natječaj nije mogla prijaviti jer je samo partner u takvim projektima te se nadam da rješenje postoji u njezinoj suradnji s Gradom. O tome se razgovara, te se možda na kraju ipak krene u jednu prijeko potrebnu investiciju dodatnog krila Doma za starije i to stacionarskog tipa – zaključio je Alen Runac.

PLATFORMA UMIROVLJENICI ZAJEDNO: “Pola milijuna djedova i baka nema novaca za domove”

U platformi Umirovljenici zajedno pitaju se je li Vlada uopće svjesna kako su cijene u domovima i bez posljednjih poskupljenja već toliko narasle da više od pola milijuna umirovljenika sebi ne može priuštiti nikakav smještaj u domu. Štoviše, u najnovijem priopćenju za medije ističu kako je moguće i da Vladu uopće nije briga za umirovljenike budući da za sve što poduzima za njih ima bezrezervnu podršku određenih “predstavnika” umirovljenika. No izgleda da im je promaklo kako navedeni “predstavnici” nemaju nikakvu potporu u javnosti, posebno među umirovljenima koji su ih sudeći po komentarima na društvenim mrežama očito pročitali.

– Gdje je sada ono razvikano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe? Gdje su sada oni dušobrižnici poput Jasne Petrović (SUH), Višnje Fortune (MUH), Veselka Gabričevića (HSU) i Silvana Hrelje kada treba podići glas za umirovljenike. Očito je da su osobni interesi svih navedenih i u ovom slučaju bili i ostali daleko ispred interesa umirovljenika koje tobože zastupaju u “pregovorima” s Vladom. Nije li ovim poskupljenjima još jednom i po tko zna koji puta na vidjelo izašla sva pogubnost promašene politike Vlade koja se uz potporu navedenih “trabanata” umjesto obećanog realnog povećanja mirovina do 60% prosječne plaće, odlučila za više kratkotrajnih PR paketa pomoći kojima se usprkos čitavoj medijskoj halabuci o pomaganju umirovljenicima mirovine u odnosu na plaće od 2016. godine nisu povećale doslovno ni za jedan jedini cent. Da su se mirovine povećale kako je HDZ obećao još 2016. godine, onda ova posljednja poskupljenja domova za umirovljenike mnoge korisnike sada ne bi tjerale u očaj jer njihove mirovine u međuvremenu nisu povećane ni da pokriju pola od onih 50% poskupljenja, a 2024. godina je tek počela… Kako novca u proračunu ima sasvim dovoljno nedostaje još jedino politička volja Vlade, a ako je ne bude do parlamentarnih izbora vjerujemo kako ćemo na temelju podrške koju dobijemo na izborima naš prijedlog izglasati već na prvoj radnoj sjednici novog saziva Hrvatskog sabora – piše između ostalog u priopćenju spomenute Platforme.

U fokusu

Evo kako je Varteks od tekstilnog diva postao tvrtka koja vapi za spasom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nekad tekstilni div i ponos cijelog ovog kraja, a danas tvrtka koja vapi za slamkom spasa. Odgovor na pitanje kako je Varteks došao do stanja u kakvom je danas, kad preostali radnici strahuju hoće li dobiti plaće, a borba za opstanak postaje sve veći izazov, treba potražiti godinama unazad.

Varteks, koji je osnovan davne 1918. godine, prošlog je tjedna opet završio u blokadi, na sreću kratkotrajnoj. To je bila peta po redu blokada u posljednjih šest godina. Varteks je ove godine bio blokiran i 19. ožujka, no samo na jedan dan.

Početkom travnja došlo je do obustave rada jer plaće za veljaču nisu bile u cijelosti isplaćene. Navedeni problem uskoro je riješen isplatom većine plaća.

Dokapitalizacija

Potom su dva člana Nadzornog odbora dali ostavke, a Uprava je predložila dokapitalizaciju i povlačenju dionica sa Zagrebačke burze.

Povlačenje dionica s burze članica Uprave Jelena Bošnjak opravdala je ciljem pojednostavljivanja poslovanja i postizanja uštede od skoro 50.000 eura na godišnjoj razini.

No, kako je do ovoga došlo?

Praktički se gotovo dva desetljeća nije ulagalo ni u ljude, a ni imovinu. Baš naprotiv, prodani su strojevi koji su mogli jamčiti napredak u tekstilnoj industriji, a do 2018. godine nagomilano je nevjerojatnih 800 milijuna kuna duga. Dugovi su se gomilali unatoč tome što su prodane i vrijedne nekretnine. Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa od 2005. do 2018, završio je na optuženičkoj klupi, teretilo ga se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a vezano za slučaj prodaje robne kuće u Beogradu. Ukratko, objekt od dvije tisuće kvadrata prodan je za 670.000 eura, iako je cijena bila 1,6 milijuna eura. Novi vlasnik istu je nekretninu u studenom 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura…

Ljudi i imovina

Varteks može spasiti jedino vlasnik koji će ulagati, govorili su nam članovi Uprave s kojima smo razgovarali u zadnje dvije godine. Nakon ulaska Nenada Bakića i dokapitalizacije 2018. godine naziralo se svjetlo na kraju tunela.

– Bez obzira tko što mislio o Bakiću, slagali se s njim ili ne oko nekih stvari, taj je čovjek uložio svoje novce – govore nam dobro upućeni u poslovanje Varteksa.

Nenad Bakić je 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa. Iduće, 2019. godine preuzeo je mjesto predsjednika Uprave tvrtke. Isticao je tada da je njegov plan u potpunosti financijski stabilizirati kompaniju, povećati produktivnost, broj radnika i njihove plaće. No, s pandemijom koronavirusa stigli su i problemi za varaždinsku tvrtku.

Prvo je 2022. godine ustupio svoju tražbinu prema Varteksu. U razgovoru za Regionalni tjednik tada nam je rekao kako smatra da Varteks i dalje ima potencijala. Podsjetio je i kako banke jednostavno nisu htjele pratiti ulaganja.

– Kad bih ja ulagao u tu tvrtku, banke bi isisale taj novac, što je nevjerojatno. Recimo, prodamo neko zemljište i umjesto da novac ostane Varteksu, one bi odmah sjele na njega. Posebno je zanimljiva uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je, dok sam ja ubacivao novac za plaće, pohlepno naplatila drugi dio izvoznog kredita pri prvom dotoku novca ‘jer im je malo smanjeno osiguranje’ u trenutku najgore krize – govorio je tada Bakić.

Novi vlasnici

U travnju prošle godine prodao je dionice Varteksa. Tada je u vlasničku strukturu ušao Marko Vučijević s 24.91 posto dionica. Potom, mjesec dana kasnije, preostale dionice od Bakića je kupio Antonio Popić. Postao je vlasnik 10,67 posto dionica. Popić je stekao još oko 4 posto dionica.

Međutim, ovih dana i Vučijević i Popić prodali su svoje dionice.

Antonio Popić svojih 749.859 dionica koje predstavljaju 14,92 posto glasačkih prava prodao je Igoru Mešiću iz Varaždina. Marko Vučijević koji je do sada bio najveći dioničar, prodao je svojih 1.252.090 dionica koje predstavljaju 24,91 posto glasačkih prava. Kupila ih je mlada modna dizajnerica Karla Ćorluka po cijeni od 0,08 centi po dionici, odnosno za 100.167 eura. Ćorluka je od prosinca članica Nadzornog odbora Varteksa. Među većim dioničarima Varteksa je i IT poduzetnik poduzetnik Stjepan Čajić koji kontrolira 24,9 posto udjela.

Varteks je ovih dana na Burzi objavio kako je njihova revizorska kuća odbila sklopiti ugovor s njima, zbog čega neće na vrijeme moći objaviti godišnji financijski izvještaj za 2023. godinu i za 1. kvartal 2024. godine. Na izvanrednoj glavnoj skupštini koja će se održati 21. svibnja 2024. godine u planu je izbor novog revizora.

Plan nove Uprave je dokapitalizacija zbog prikupljanja neophodnog kapitala za očuvanje društva i radnih mjesta, budući da još uvijek posluju s gubicima.

Tako će na spomenutoj Glavnoj skupštini jedna od točaka biti odluka o dokapitalizaciji poduzeća za oko 100 tisuća eura. No, temeljni će kapital biti smanjen sa 6,7 mlijuna eura na oko 300 tisuća eura. To se radi, navodi se u obrazloženju, zbog pokrića gubitaka poduzeća iz prethodnih razdoblja. Također, spojit će se dionice, za 174 starih izdat će se jedna nova, bez nominalnog iznosa.

Stogodišnja tradicija

Počeci Varteksa datiraju iz 1918. godine kada je osnovana Tekstilna tvornica Varaždin. Proizvodnja vunenog prediva i tkanina započinje 1922., a 1926. godine se proizvodnja širi na izradu odjevnih predmeta, a već 1929. se otvara prva prodavaonica.

Tvornica do 1948. nosi naziv Tekstilna industrija d.d. Varaždin ili skraćeno Tivar.

Kroz stogodišnju tradiciju Varteks je stvarao modu i postao sinonim za klasičnu eleganciju, a u varaždinskim pogonima proizvodila se odjeća i za najveće svjetske brandove kao što su Hugo Boss, J.Lindeberg i Zadig & Voltaire. Možda najpoznatija suradnja bila je ona s Levi’s®om.

Rasprodali imovinu

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 1000 radnika.

Prije dokapitalizacije, poslovanje Varteksa bilo je katastrofalno. Tvrtku je 13 godina vodio Zoran Košćec i od 2005. do 2018. godine, nagomilao više od 800 milijuna kuna duga. Prošao je postupak predstečajne nagodbe, a da bi se namirili vjerovnici, tvrtka je rasprodavala vrijednu imovinu.

Prodali su sve velike trgovačke zgrade u svim velikim gradovima, poput zgrade Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Ta je zgrada, samo koju godinu ranije, bila potpuno renovirana. Nekretnine koje nisu uspjeli prodati stavljene su pod hipoteke bankama.

Ljudi rade za minimalac, a dugovi se gomilaju

Problem je i što ljudi u Varteksu rade za minimalac, i tako već dva desetljeća. Nije se ulagalo ni u nove tehnologije, a ni u nova znanja, a samim time Varteks je kroz godine postao sve manje konkurentan.

Paralelno s tim, godinama se gomilaju dugovi, a uz hipotekarne utege prema bankama, tvrtka se stalno bori s pokrivanjem troškova iz operativnog poslovanja koji su stvoreni prema dobavljačima u prijašnjem razdoblju.

Ovrha Porezne i Grada Varaždina

Varteks je u zadnjih nekoliko godina više puta bio u blokadi. Tako je pred dvije godine blokiran nakon što ga je ovršila Porezna uprava, a potom i Grad Varaždin.

Ipak, Grad Varaždin je ubrzo ovrhu povukao.

– Na temelju apela tvrtke i s obzirom na cjelokupnu socijalnu situaciju i financijske probleme u kojima se Varteks našao, uzevši u obzir da je Varaždin dio dugovanja u visini od 1,2 milijuna kuna naplatio, odlučili smo povući s naplate koja je stavljena na Finu rješenje o ovrsi u iznosu od otprilike pola milijuna kuna – pojasnio je pred dvije godine gradonačelnik Bosilj nakon deblokade računa Varteksa.

No, to nije bio kraj sage. Samo tri mjeseca poslije, u rujnu 2022. godine Grad Varaždin i Kaufland raskidaju ugovor jer se vjerovnici nisu dogovorili. Varteks je pak Gradu Varaždinu u ime preostalog duga ponudio dvije zgrade; bivšu krojačnicu i zgradu bivše pripreme konfekcije.

Krajem 2022. godine vjerovnici su ipak postigli neki kompromis te je Kaufland kupio zemljište. Trgovački centar u međuvremenu je izgrađen, ali problemi za Varteks time nisu završili.

Strateški projekt Vlade

Vlada je u lipnju 2021. godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.

To ne znači, kako mnogi tumače, da se Vlada na bilo koji način obvezala financirati dubioze Varteksa. Isto tako ni jedna državna ili lokalna javna institucija nije dužna financirati dugove privatne tvrtke. Strateški projekt podrazumijeva lakše i brže ishođenje papirologije i lakši prolaz kroz birokratske prepreke.

Prva faza projekta podrazumijevala je realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg “T” raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom. Prva faza je dakle riješena, a u međuvremenu izgrađen je i Kaufland.

Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.

– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa te očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Kako će se dalje stvari odvijati ovisi o Varteksu, odnosno Upravi i dioničarima.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinac Habijan ostaje ministar i u novoj Vladi, ali će voditi drugi resor?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čini se kako je dogovorena i podjela resora u Vladi između HDZ-a i Domovinskog pokreta.

Kao nepoznanica ostaju tek imena ministara.

Prema neslužbenim informacijama Slobodne Dalmacije, u novoj Vladi premijera Andreja Plenkovića neće biti mjesta za Šibenčanina Ivana Malenicu, dojučerašnjeg ministra pravosuđa i uprave koji je nosio koalicijsku listu predvoođenu HDZ-om u 9. izbornoj jedinici.

Kako se može čuti, razlog tome nije Plenkovićevo nezadovoljstvo Malenicom, već činjenica da DP želio barem dio mega Ministarstva gospodarstva kojemu je na čelu bio premijerov “libling” Damir Habijan.

Navodno, Plenković pošto poto želi zadržati Habijana u Vladi te će mu dati resor – pravosuđa. Stoga je za Malenicu rezerviran pričuvni položaj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje