Javnozdravstvena kampanja „Dan crvenih haljina“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.

Simbol je kampanje crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja, objavio je HZJZ. Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

Hrvatsko je neurološko društvo 2019. godine pokrenulo nacionalnu kampanju „Dan crvenih haljina“, posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači. Zaštitni je znak silueta žene u crvenoj haljini, koja je istovremeno krhka i snažna, i koja savršeno oslikava misiju ove akcije. Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 2. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.

Moždani je udar globalna epidemija koja ugrožava život i zdravlje.

Moždani udar, kao i kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena ukupno pobudili su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB-i u žena imaju svoje specifičnosti, te da znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB-a. Nažalost, rizik od moždanog udara i KVB-a u žena još je uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik od moždanog udara i KVB-a samo u fertilnoj dobi, dok se nastupom menopauze rizik izjednačava s rizikom u muškaraca, a  važnost prevencije rizičnih faktora u žena ostaje neprepoznata. Simptomatologija moždanog udara i KVB-a u žena ima svoje osobitosti, zbog čega bolest često nije pravovremeno prepoznata ni adekvatno liječena.

Što je moždani udar?

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijskim moždanim udarom ili infarktom mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu,  kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:

•         Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.

•         Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.

•         Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.

•         Korištenje hormonske nadomjesne terapije.

•         Migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.

Žene i muškarci koji dožive moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

•                    iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

•                    iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora

•                    iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,

•                    iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice

•                    iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih i upravo zbog toga stvaraju problem, jer uglavnom nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

•         gubitak svijesti ili nesvjestica

•         opća slabost

•         poteškoće u disanju ili kratkoća daha

•         zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija

•         nagla promjena ponašanja

•         uzrujanost

•         halucinacije

•         mučnina ili povraćanje

·         bol

•         štucanje

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među pet najčešćih uzroka smrti. U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1 846 umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 355 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina, gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 13 000 osoba zbog moždanog udara.

Prema podacima Eurostata, posljednjih 18 godina (od 2002. do 2020. g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 287,1/100 000 u 2002. na 121,8/100.000 u 2020.), što je malo izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine. Pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti sličan je kod oba spola.