Povežite se s nama

U fokusu

Šef HNS-a Vrdoljak u Sračincu o lijevim i desnim, a Štromar Srakarima obećao sportski centar s dvoranom

Objavljeno:

- dana

– Svima su usta bila puna stavova dosta nam je lijevih i desnih, naših i vaših, dosta mi je partizana i ustaša, hoćemo promijene, reforme i rezultate…

Znate kako je to završilo? HNS je pun rana od posljedica ispunjavanja želja posljednjih godina. Lako za ožiljke i rane, ali ono što me je zabrinulo je poruka koju time šaljemo svima. Da ćemo ga ozlijediti? Raniti? I proteklih tjedana svima su nam usta bila puna želja za promjenom – da obrazovanje treba uskladiti s tržištem rada. Ali kada odlučimo da u strukama, kao što su frizeri, zidari i dimnjačari, u dogovoru s njihovim budućim poslodavcima izbacimo povijest i biologiju, onda krene rafalna paljba od svih protiv navedenih promjena. To samo pokazuje da famozni hrvatski jal nije samo predrasuda o Hrvatima nego i „modus operandi“ hrvatske politike. Priželjkujemo i radujemo se tuđem neuspjehu iako ceh plaćamo svi. Upravo to je prvi obrazac koji treba promijeniti. Ne želim da moja zemlja ide nazad. Želim da Sračinec, da Hrvatska ide naprijed. Čestitam vam blagdan sv. Mihaela i čast mi je doći među ljude koji su vrijedni i pokazuju rezultat. Na meni nije da pričam o povijesti Sračinca i budućnosti, ali vam želi poručiti da promjene koje znače uspjeh znače uspjeh za sve. Mijenjajte sve, posebno sebe, posebno od načelnika Bože – našalio se šef HNS-a Ivan Vrdoljak večeras na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Sračinec u kojoj traje proslava “Dana Miholja”.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak

Na sjednici su bili državni tajnik general Zdravko Jakop, saborski zastupnici Božica Makar, Milorad Batinić iz HNS-a i Anđelko Stričak iz HDZ-a, zamjenik varaždinskog župana Tomislav Paljak, gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković, gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, a u Sračinec je stigao i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

– Uvijek se u Sračincu govori kako je neki Srakar zaslužan za ovo, za ono… Danas je zamjenik župana spomenuo jednog Srakara, odnosno Svibovčanca koji je više od 120 projekata pripremio za Varaždinsku županiju, a nije ga poimenično naveo. Krunoslav Lukačić je zaslužan za sve to. Valjda ćemo mu naći novo mjesto, jer tu više nije poželjan, pa da i dalje radi te projekte – rekao je Štromar.

Potpredsjednik Vlade Predrag Štromar

Potpredsjednik Vlade mještanima Sračinca dao je i jedno obećanje.

– Napravit ćemo sportski centar s velikom dvoranom jer Sračinec to zaslužuje. Napravit ćemo i to, sretan vam Dan općine – poručio je Štromar.

Prisutne je pozdravio predsjednik Općinskog vijeća Sračinca Domagoj Bačani, dok je o projektima govorio načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec.

Uređenje Ulice kralja Tomislava, Ulice Matije Gupca u Sračincu, energetska obnova zgrade Općine Sračinec, adaptacija vrtića, uređenje crkvenih zvona na crkvi sv. Mihaela i crkvi sv. Benedikta u Sračincu i Svibovcu samo su neki od pokrenutih projekata. Tu je i jedan od najznačajnijih, projekt „Velika graba“ u iznosu od 8,6 milijuna kuna.

– Hvala svim institucijama u Varaždinskoj županiji koje su nam pomogle u pripremi i Vladi, što je prepoznala naše projekte. Nije važno jeste li lijepi ili politički podobni, morate dobro raditi projekte da dobijete novce – rekao je Novoselec, koji se osvrnuo i na pokušaj opstrukcije općinske vlasti prilikom donošenja proračuna, zbog čega se Općina s početkom ove godine našla u jednoj nezavidnoj situaciji. No, stabilnost je postignuta koalicijom HNS-a i HDZ-a u Općini Sračinec.

Načelnik Božidar Novoselec

Zamjenik varaždinskog župana Paljak, koji s obitelji živi u Sračincu, pohvalio je projekt  „Velike grabe“, ali najavio i potporu.

– Podršku svih županijskih struktura ćete imati, posebice za EU projekte, a projekt „Velika graba“ je odličan. Koliko ja znam, građevinska dozvola je tu – rekao je Paljak i dodao kako nije čudo što su se političke okolnosti u Sračincu promijenile, a politička retorika postala oštrija kada je Sračinec oduvijek bio “pod povećalom”.

– Ali morate znati da je vrijeme jednoglasnih odluka prošlo. S time se morate pomiriti. Naravno da će nakon svega građani odlučiti tko je od ovih opcija prisutnih u Sračincu bio u pravu, a tko ne. Sračinec je lijepo mjesto za život, no još je puno prostora za razvoj – poručio je Paljak i svima poželio dobar provod i uživanje u programima pripremljenim uz „Dane Miholja“.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje