Povežite se s nama

prazno

Mario Milak: Obrazovna reforma za produciranje jeftine radne snage za inozemne poslodavce

Objavljeno:

- dana

Iako su s nestrpljenjem očekivali reformu obrazovanja, županijski su obrtnici ostali nemalo iznenađeni najavljenim promjenama za strukovne programe.

Predviđeno izbacivanje predmeta opće kulture – geografije, povijesti i biologije – smatraju „neprimjerenim osiromašivanjem programa opće kulture, jer se zalažemo za neke druge vrijednosti“.

Bez izbora

Osim što smatraju da je opća kultura društveno neophodna, obrtnici razmišljaju i što bi program bez navedenih predmeta konkretno značio za život djeteta. Konkretno, dijete
koje se s 15 godina odluči za upis u strukovnu školu gubi mogućnost daljnjeg školovanja,
jer bez općih predmeta nema mogućnosti upisati više stupnjeve obrazovanja.

Predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Mario Milak podsjeća:

– Zalažemo se za prohodnost sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja, što znači da djecu treba poticati za upise u takva zanimanja, dati im primjerene temelje za znanja i stjecanja kompetencija te omogućiti nastavak obrazovanja na višim razinama. To je minimum uvjeta za opstanak obrtništva i njegov razvoj – kaže predsjednik Milak.

On se od početka svog  mandata ustrajno bori protiv podcjenjivanja obrtničkih zanimanja i stigme koja ih prati, pa smatra da bi ovo bio veliki korak unatrag. Strukovne su škole trogodišnje pa na tržište rada izlaze maloljetna djeca, a ubuduće bi trebala biti i lišena mogućnosti višeg obrazovanja.

– Obrtnik danas ne može biti samo radnik u struci, čak i stručnjak u svom poslu, bez da je cjelovita, društveno prihvatljiva i uvažavana osoba, što svakako uključuje bar osnovnu razinu kulturnog ophođenja, poznavanja opće kulture (osobito kulture i povijesti vlastitog naroda), otvorenosti prema prihvaćanju novih ideja, inovacija i novih tehnologija, što nije
realno očekivati bez adekvatnog sustava obrazovanja, a što znači da, uz obitelj, škola ima
veliku ulogu, a često i veću od same obitelji, u izgradnji mlade osobe. Obrazloženje da je opća kultura stvar interesa pojedinca nema smisla jer se zaboravlja se da su u pitanju djeca. Škola im treba dati minimum, a nadogradnju će napraviti kao odrasle osobe po vlastitom izboru – brani stavove obrtničke zajednice predsjednik županijske Komore.

Zagovornici i predlagatelji obrazovnog sustava koji lišava učenike obrtničkih zanimanja znanja iz opće kulture stečenog u školskom sustavu argumente za svoje prijedloge traže u primjerima školskih sustava zapadnih zemalja. Mario Milak to opovrgava.

– Pozivanje na sustav obrazovanja u nekim susjednim zemljama nije usporedivo, jer je tamo i osnovnoškolsko obrazovanje drugačije, traje dulje – kaže.

Što je državni interes?

Predloženi sustav obrazovanja, donesen bez konzultacija sa strukom, dovest će, smatra
Mario Milak, do teških i za budućnost nesavladivih posljedica.

-Takav način obrazovanja u strukovnim zanimanjima može dovesti jedino i samo do produciranja jeftine radne snage za tržište EU-a. Samo Njemačkoj treba 1,2 milijuna radnika, a uvjet za zapošljavanje je kompetencija i poznavanje njemačkog jezika. Pritom se pod „poznavanjem jezika“ smatra osmoškolska razina ili se, što je još i češće, progleda kroz prste. Činjenica je da radnika na tržištu nema, bogate zemlje ih ionako pokušavaju
privući osiguravanjem puno boljih financijskih uvjeta nego što si to mogu priuštiti hrvatski majstori u svojim radionicama. I oni vape za radnicima, ali nemaju šansu konkurirati bogatoj Europi. To osobito neće moći nakon što će ih država svojom obrazovnom reformom pogurati prema granici – oštar je Mario Milak i pita se:

– Je li to ili nešto drugo državni interes, pitanje je na koje sustav treba odgovoriti. Donedavno smo naglašavali kako težimo biti društvo znanja, a naša Županija je primjer ulaganja napora da to postanemo. No hoćemo li tu nakanu prigrliti ili odbaciti jednostavnim potezom, ostaje da vidimo.

Četiri godine u obrtničkoj komori varaždinske županije

Educirati obrtnike i obrtništvu vratiti ugled

Vrijeme je rekapitulacije četverogodišnjeg rada OKVŽ. Zadatak Komore je riješiti dnevne aktualne i sustavne probleme obrtnika iz pet udruženja – Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin te Udruženja ugostitelja i turističkih radnika i zastupanje njihovih interesa.

– Važno je naglasiti da, za razliku od udruženja, Obrtnička komora sudjeluje u sustavu obrazovanja, od stručne osposobljenosti i majstorskih ispita do licenciranja radionica za naukovanje – ističe Mario Milak.

Protekle su četiri godine u obrtništvu obilježene velikom dinamikom. Od problema stagniranja na tržištu i pada broja obrta do svih promjena koje je donijelo otvaranje velikog tržišta EU-a, a to je prije svega pozitivan ponovni rast broja obrta. Otvaranje europskog tržišta je istovremeno donijelo i novi, veliki problem – manjak radne snage, posebno kvalificirane, koji je prerastao u alarmantni.

Varaždinska komora je uspjela ishoditi povoljne cijene energenata i goriva za obrtnike, plin i struju, organizirani su besplatni seminari za edukacije, između ostalih i o primjeni zaštite osobnih podataka.

Komora je svoje obrtnike nastojala povezati s ostalim hrvatskim komorama i udruženjima.
Ipak, zbog kurukularne se reforme najveća pažnja usmjerila na obrazovanje.

– Pritom imamo odličnu suradnju s Varaždinskom županijom. Zajedno planiramo upise u srednjoškolske programe za deficitarna zanimanja usklađena s potrebama
tržišta rada, sve važnije projekte poput kampanje za upis u škole, promociju obrtništva
putem sajmova. Dobru suradnju imamo i sa srednjim školama, HGK-om, gradovima poput Lepoglave, Novog Marofa, Ivanca i Varaždina, kao i mnogim općinama. Projektom koji smo realizirali s Varaždinskom županijom, opremanjem učionice tehničke kulture u Osnovnoj školi Maruševec, namjeravamo djeci već u ranoj dobi dati mogućnost da upoznaju konkretan rad i stvaranje uporabnih vrijednosti, što će u konačnici odrediti sposobnosti i afinitete te djece za buduća zanimanja.

Opća kultura

Kroz protekle četiri godine interes za obrazovanjem obrtnika raste:

• stručno osposobljavanje (ispit se polaže za jednostavnije obrte s liste vezanih obrta), ispite položila 52 kandidata
• majstorski ispiti – 126 novih majstora, najviše frizera, kozmetičara i automehaničara
• licence za naukovanje – 129 licenciranih osoba za provođenje naukovanja u
licenciranim radionicama.

Obrazovanje

“Kad govorimo o zastupljenosti praktične nastave u dualnom sustavu obrazovanja, jasno je da smatramo prioritetnim provođenje kvalitetnog praktičnog obučavanja u strukovnim zanimanjima. Međutim, neprimjereno je izbacivanje predmeta opće kulture i time priječenje mogućnosti daljnjeg nastavka školovanja mladih ljudi. To, dakle, znači da kurikulum mora sadržavati predmete s gradivom koji mogu biti sažeti u manjem broju ili sati ili predmeta, ali neće narušiti minimum poznavanja opće kulture potrebne svakom mladom čovjeku.”

Centri

“U programu rada Obrtničke komore Varaždinske županije bilo je naznačeno iniciranje
osnivanja centra kompetentnosti. Veseli što je Varaždinska Županija dobila dva centra na razini države i treći sama osnovala. Nadam se da će i naša ideja o osnivanju centra
kompetencije za obrtništvo, s obzirom na kapacitete koje imamo u srednjim školama i
obrtništvu Varaždinske županije, uskoro biti predmetom oživotvorenja.”

 

prazno

Svečana sjednica Vijeća Varaždina: Plenković i Čehok se javili putem aplikacije Zoom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina, povodom Dana grada, održana je pod uvjetima zadanim epidemijom.

U zgradi varaždinskog HNK-okupili su se danas, 5. prosinca, samo dobitnici priznanja te predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan i zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar. Svi su nosili maske i rukavice.

Gradonačelnik Ivan Čehok, pa čak i premijer Andrej Plenković, koji je zaražen koronavirusom, javili su se putem aplikacije Zoom. Na jednak način su sudjelovali gradski vijećnici, pročelnici i svi drugi.

Damir Habijan je u svom govoru naglasak stavio na epidemiju koronavirusa, ali i to da su brojni važni projekti u Varaždinu nastavljeni; uređenje Gradske knjižnice, obnove sinagoge, uređenje gledališta HNK i razvoj Varaždina kao sveučilišnog grada. Spomenuo je pomoć Vlade Varaždinu. Ipak, predsjednik Gradskog vijeća razočaran je da nije postignut konsenzus oko ključnih pitanja oko razvoja Varaždina, a zasmetala ga je i politika podmetanja nogu za što smatra da dovodi do zastoja u rješavanja problema.

Gradonačelnik Čehok se javio putem Zooma, iako je bilo najavljeno njegovo sudjelovanje na sjednici u HNK-u u Varaždinu. Također, tehničke poteškoće su bile privremeno prekinule njegov govor.

Govoreći o koronakrizi Čehok je rekao da smo globalno bili uljuljkani u uvjerenju da nam ništa ne može stati na put napretka.

– U Varaždinu smo shvatili da je svaka kriza za sposobne nova šansa ili mogućnost, a za nesposobne je svaka šansa nova kriza. Sve kapacitete smo podigli u protekle tri godine – istakao je gradonačelnik te naglasio ulaganja u gospodarstvo, apsorpciju sredstava Europske unije, gradnju aglomeracije Varaždin, izgradnju novog vrtića nakon 40 godina i drugo.

Među projektima je naglasio ulaganje u zonu Brezje te proširenje Tehnološkog parka, nove investicije privatnika, osnivanje Centra mladih, ulaganje u sport i drugo. Varaždinski gradonačelnik je najavio nastavak projekata optičke infrastrukture, plinogradnje, vodogradnje i kanalizacije. Čehok je zahvalio Vladi na pomoći, ali i kritizirao Varaždinsku županiju za koju je kazao da uopće ne pomaže.

Premijer Plenković građanima je čestitao Dan Grada i blagdan svetoga Nikole. Plenković je nekoliko puta kratko kašljao za svog govora.

– Jasno je da Varaždin i njegovi stanovnici, unatoč pandemiji nastoje biti okrenuti budućnosti. Na impresivnoj prošlosti gradite grad koji je kulturno, sveučilišno i gospodarsko središte sjeverozapada Hrvatske. Bit ćemo uz vas, bit partneri i pomoći da se Hrvatska ravnomjerno razvija – rekao je premijer i dodao da država nastoji pomoću Općoj bolnici Varaždin u borbi protiv koronavirusa te je zahvalio svim medicinskim djelatnicima i najavio dodatak na plaće za sve njih.

Damir Habijan i Zlatan Avar dodjeli su javnih priznanja Grada Varaždina u 2020. godini prisutnim dobitnicima. Nekoliko njih iz opravdanih razloga nisu bili prisutni.

Povelju počasnog građanina Varaždina dobio je dekan Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković, zbog iznimnog doprinosa unaprjeđenju i promicanju znanosti te razvoju visokoškolskih ustanova. Poznati glumac Ljubomir Kerekeš, primarijus i ugledni kirurg Branislav Kocman te Stjepan Talan iz Solvisa trebali primili su nagrade za životno djelo.

Ostale dobitnike već smo ranije objavili.

>> Nagrade za životno djelo Grada Varaždina Ljubomiru Kerekešu, Branislavu Kocmanu i Stjepanu Talanu

U ime svih dobitnika zahvalio se Marin Milković, koji je rekao da ga je ovo priznanje koje se ne dodjeljuje svake godine posebno dirnulo te da je to pohvala i za rad Sveučilišta Sjever.

 

Nastavite čitati

prazno

Gradsko vijeće usvojilo rebalans proračuna kao tehnički preduvjet za realizaciju Integralne nagodbe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon aktualnog sata, 31. sjednicu Gradskog vijeća Grada Varaždina obilježile su rasprave o Izmjenama i dopunama Proračuna Grada Varaždina za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu.

https://regionalni.com/cehok-bosilju-kad-budemo-postavljali-spomenik-marxu-ili-lenjinu-budite-uvjereni-da-cemo-i-vas-kooptirati-u-to-povjerenstvo/

S dvije izmjene i dopune Proračuna Grada na nove razdjele ukupno se došlo do 1,7 milijuna kuna za komunalno održavanje i upravljanje imovinom Grada, dok je Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o izvršavanju Proračuna Grada za 2020. godinu, prema riječima gradonačelnika Čehoka, bio samo tehnička odluka kojom bi se predvidjela realizacija svih projekata, smatrajući da su se u Gradu još i dobro snašli, uzimajući u obzir što se sve na gospodarskom planu događalo u ovoj godini, uz sve isplaćene poticaje koliko se moglo, pa je postojeći rebalans zapravo realna slika stanja.

Zaiskrilo je u raspravi o Proračunu kada je SDP-ov Neven Bosilj istaknuo da će očekivani iznos duga Grada, danih jamstava bez kamata, na kraju 2020. godine iznositi 271 milijun kuna, bez obzira što ta jamstva u ovom trenutku nisu aktivirana, no da će Čistoća jednoga dana morati platiti teret zbrinjavanja bala.

Odgovorio mu je Mario Lešina, predsjednik Odbora za financije i proračun, da je u rečenici koju spominje Bosilj ključno spomenuti „danih jamstava i suglasnosti“ – osim ukupnog duga koji nitko ne spori. – Ja sam već na jednoj od ranijih sjednica rekao da Grad više ne može eksproprijacijom dolaziti do imovine, nego ako nešto treba mora to kupiti – rekao je Lešina te nastavio vezano uz Čistoću i 147 milijuna jamstava da još tu postoji mogućnost sufinanciranja države za što imamo potpisan ugovor, te mogućnost sufinanciranja iz fonda EU, ali da cijeli posao krene morala su se izdati jamstva da se uopće krene u posao.

Davor Patafta iz Lige za Varaždin se nadovezao komentarom da smatra ako će se tim poslom baviti Čistoća, novac koji će ona morati platiti nekome treba osigurati Grad Varaždin i Fond za zaštitu okoliša. Jednako tako Grad će morati Čistoći nadoknaditi i manipulativne troškove, pa smatra da će to biti za njih dobar posao, ako se gleda kao trgovačko društvo.

Gradonačelnik je prije glasanja istaknuo da ovdje nije riječ o efektivnom zaduživanju Grada, nego nešto što se u financijskom računu uz izvršenje proračuna mora predvidjeti. Pri tom je potpuno jasno da se to odnosi na krajnje zbrinjavanje bala i investiciju u Zoni Brezje, nakon čega je je većinom glasova vijećnika prihvaćena odluka o izvršavanju Proračuna.

Prihvaćen je na sjednici i prijedlog odluke o osnivanju Dječjeg gradskog vijeća Grada Varaždina, koje sada postaje savjetodavno tijelo Grada.

Izmijenjene su i dopunjene Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada, kao i poticanju gospodarskih investicija na području Varaždina.

Predstavljena je i Strategija razvoja sporta Grada Varaždina, kao planski dokument koji će se tek trebati ispuniti, koja je jednoglasno prihvaćena. Temeljem snimke stanja predstavljene su kratkoročne i dugoročne potrebe koje će trebati ispuniti u razdoblju do 2028. godine. – Dobro je da imamo puno aktivnih sportaša, ali i puno rekreativaca, sada još moramo završiti sa svim infrastrukturnim detaljima kako bi mogli svima njima pružiti što bolje uvjete za bavljenje sportom, te uložiti više u sportski marketing – naglasio je Čehok.

Vijećnici su, također jednoglasno, prihvatili i Strategiju pilot područja i Akcijskog plana za održivost zelenih površina u Gradu u okviru projekta HICAPS.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje