Alan Miko vlasnik je malog dućana u Nedeljancu te je suočen sa zabranom rada nedjeljom: Nakon 29 godina sad bih zatvorio, ali…
– Znao sam što će se dogoditi. Pisao sam Vladi, bio dio javnog savjetovanja i ništa nisam postigao. Moji argumenti...
S obzirom na to da su spomenuti projeki Hrvatskih voda obuhvaćeni u prostornom planu koji je prihvatilo Općinsko vijeće Donje Voće, Batinić je naglasio kako poštuje njihovu odluku, ali da treba uzeti u obizir i bojazan građana.
Stoga, poručio je Batinić, prije realizacije tih projekata građani bi se trebali izjasniti putem javne rasprave. Isto tako, postupak prije izgradnje retencije/akumulacije mora biti transparentan te mora biti izrađena kvalitetna studija.
– Ukoliko studija potkrijepi bojazan građana, projekt se mora izmjestiti – kaže Batinić.
Ono na što Voćanci upozoravaju je da bi se gradnjom retencije/akumulacije stanovništvo ugrozilo zbog mogućeg plavljenja. Trajno bi poplavilo 30-ak hektara jedinih obradivih površina na ovom području, a ugrozio bi se i sam centar Donje Voće kao općinskog središta, te sigurnost osnovne škole kao i dvadesetak kuća nizvodno do sela Stolniki.
Pritom bi se pojedine kuće našle unutar brane u samoj zoni izgradnje nasipa, upozoravaju mještani Donje Voće.
Milorad Batinić obećao je da će o problemu razgovarati s Hrvatskim vodama te da će učiniti sve da im pomogne.
– Smatram da temeljem vaših zahtjeva Hrvatske vode trebaju razmisliti o drugoj lokaciji za retenciju te da će se to trebati urediti novim izmjenama i dopunama Prostornog plana. Ne može se dopustiti da se bez ozbiljno provedene javne rasprave i uključivanja građana u tako opsežan infrastrukturni projekt koji je od značaja za velik broj ljudi, uđe u zahvat koji bi, po svemu sudeći, trajno, nepovratno i ozbiljno mogao uništiti kvalitetu života stanovništva čak pet naselja – poručio je ivanečki gradonačelnik.
Batinić je u međuvremenu očitovanja o projektu zatražio od generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića i od direktora VGO-a za Muru i gornju Dravu Danijela Bunića.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.