Građevinski sektor zadnjih godina doživljava novi veliki procvat.

Vrhunac svjetske gospodarske krize iz 2008. godine odavno je zaboravljen, a gradilišta i kranovi niču na svakom koraku.

Novac iz fondova

Nakon spomenute 2008. godine u kojoj je zbog prenaglašene investicijske aktivnosti u infrastrukturi, odnosno izgradnje mreže autocesta i sportskih dvorana te u stanogradnji, građevinarstvo dosegnulo rekordan udio u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) od 8,5 posto, dolazi do krizom potaknutog snažnog pada tog udjela do razine od 5,3 posto u 2015. godini uz istodobno smanjenje regionalne koncentracije građevinske aktivnosti.

Među županijama u kojima je građevinska aktivnost doživjela najveći pad našla se i Međimurske županija u kojoj je BDV gotovo prepolovljen (48,7). Veće smanjenje zabilježeno je jedino u Osječko-baranjskoj županiji (54,4 posto), dok je Grad Zagreb pretrpio pad od 48 posto.

S 2017. godinom vidljivi su pozitivni pomaci u broju građevinskih poslova i visini ostvarene vrijednosti radova. Novi zamah u velikoj je mjeri potaknut sve boljim privlačenjem novaca iz različitih fondova Europske unije, a jedinice lokalne samouprave vješto su ga iskoristile za gradnju i dogradnju dječjih vrtića, osnovnih škola, društvenih domova… Upravo u segmentu gradnje nestambenih zgrada Međimurska županija se našla na samome vrhu po rastu vrijednosti građevinskih radova od čak 59,4 posto.

Dok građevinski sektor zadovoljno trlja ruke, na sto muka našle su se jedinice lokalne samouprave. Naime, novac koji su pojedini gradovi i općine dobili za gradnju javnih zgrada često je nedovoljan za pokrivanje cijele investicije, budući da su građevinci zbog sve većeg obujma posla i rasta plaća podigli cijene.

Nećemo odustati

– Mi smo 2016. godine imali pripremljeni troškovnik za gradnju Dječjeg vrtića u Lopatincu, s projekcijom vrijednosti projekta od pet milijuna kuna. Taj smo novac i osigurali putem mjere 7.4.1., ali je problem što su rezultati natječaja stigli tek 2018. godine. U dvije godine cijena posla se drastično promijenila pa smo na natječaju primili ponudu od 6,8 milijuna kuna, što je za čak 35 posto više od predviđenog i dobivenog iznosa. Sada pokušavamo razliku namaknuti na nekoliko različitih strana, barem jedan dio. Sigurno je jedino da od projekta nećemo odustati – rekao nam je Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu.

Još ekstremniji slučaj je onaj u Općini Štrigova, koja je za projekt gradnje i opremanja zgrade Doma kulture dobila oko 7,5 milijuna kuna, dok su pristigle ponude iznosile od 13 do 15 milijuna kuna.

– Dvaput smo ponavljali i poništavali natječaj jer su ponude znatno premašivale maksimalni iznos investicije. Jedino nam je rješenje da prilagodimo građevinsku dozvolu i smanjimo troškovnik. Svim jedinicama lokalne samouprave koje su se našle u sličnim problemima, a takvih je mnogo u cijeloj Hrvatskoj, ususret je izašla i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te je produljila rok za javnu nabavu za dodatnih šest mjeseci.

Problem s cijenama leži i u činjenici da je proteklo mnogo vremena od izrade troškovnika do odobrenja projekta. S druge strane, projektanti u troškovniku nisu predvidjeli mogući rast cijene rada, jer je očito malotko vjerovao u baš takvu eksploziju poslova u građevinarstvu – zaključio je načelnik Štrigove, Stanislav Rebernik.

U Toplicama će graditi Bračani

Brojna gradilišta s jedne strane, te premali broj građevinskih tvrtki s druge, dovele su do situacije da građevinari mogu uvjetovati cijenu radova koja vrlo često znatno premašuje realne iznose koje utvrđuju projektanti u troškovniku. Iz tog razloga investitori pretražuju cijelu Hrvatsku ne bi li pronašli tvrtku koja će ponudom odgovarati predviđenim iznosom projekta. Tako će u Varaždinskim Toplicama projekt izgradnje reciklažnog dvorišta realizirati tvrtka s Brača. Za ovaj projekt Varaždinske Toplice dobile su 2 milijuna kuna, a nakon prvog javnog natječaja nijedna ponuda nije se iznosom uklapala u predviđeni troškovnik.

Toplice su dijelom iz vlastitog proračuna, a dijelom iz nacionalnih fondova osigurale dodatni novac te je u ponovljenom javnom natječaju prihvaćena ponuda tvrtke s Brača u iznosu od 2,5 milijuna kuna. Osim ove tvrtke na natječaj su se javile još dvije tvrtke iz Varaždinske županije te jedna iz Krapinsko-zagorske. Razlika u ponudama kretala se u rasponu od 30.000 kuna. Ne bude li domaći građevinski sektor u mogućnosti realizirati sve poslove, Hrvatska Vlada ima ovlasti proširiti javne natječaje na način da se na njih mogu javljati i inozemne tvrtke. Ovo je posebno zanimljivo pograničnim općinama, koje u otvaranju tržišta vide mogućnost brže realizacije investicija, da bi se izbjegla situacija da se mora vratiti već dobiveni novac.