Vijest da je liječnik hrvatske nogometne reprezentacije Zoran Bahtijarević kandidat HSS-a na izborima za Europski parlament odjeknula je poput munje. Riječ je o jednom od najcjenjenijih i najomiljenijih dječjih kirurga u Hrvatskoj i šire. Bivši je ravnatelj Klaićeve bolnice, za kojeg su roditelji bolesne djece skupili nekoliko tisuća potpisa kako bi ostao na tome mjestu. Ravnatelj te bolnice više nije, a sada želi kroz europske institucije omogućiti istu zdravstvenu skrb našim građanima kakvu imaju i građani u razvijenim europskim zemljama. Zoran Bahtijarević bi mogao iznenaditi na ovim izborima jer je prepoznatljivo ime diljem zemlje, za njega kažu da je velik čovjek, a svojim dosadašnjim radom je dokazao da su pozitivne promjene moguće ako se za njih ima volje. Razgovarali smo s njim povodom izbora za Europski parlament, koji se održavaju u nedjelju, 26. svibnja.
Mnogi kažu da ste najveće iznenađenje ovih izbora. Laska li vam to?
Ne čudi me to. Pa i samoga sam sebe iznenadio. Šalu na stranu, naravno da mi to godi i laska, ali mi je, istovremeno, znak da mogu nešto učiniti. I moram.
U prilog tomu da ste najveće iznenađenje izbora ide i činjenica da je jedna studentica iz Međimurja odlučila pisati diplomski rad na temu vašega političkog angažmana?
Što studira? (smijeh) Psihijatriju?
S obzirom na to da je u svijetu vrlo popularno da poznate osobe podržavaju političke kandidate i opcije, je li za očekivati da Vas javno podrži netko od naših Vatrenih, budući da ste njihov liječnik?
Ne očekujem to. Odnosno, ne bih to niti volio niti mislim da je to dobro. Da se razumijemo, neki od njih su mi već izrazili svoju podršku, ali ću zadržati za sebe tko su oni. Oni su dio jedne lijepe priče koja je ujedinila Hrvatsku i ne bi bilo dobro da se njihova naklonost zloupotrijebi kako bi se skupljali politički poeni ili, što je još gore, dijelila Hrvatska na one koji su za ili protiv nekoga. Općenito smatram da je političko opredjeljenje osobna stvar i da to, osim u slučaju kada se osoba odluči za javni politički rad, treba zadržati za sebe. Tim više što javne osobe, a oni to jesu, imaju odgovornost za svaki svoj javni istup. Vidjeli smo to na primjeru Vide i Vukojevića, čiji je jedan post na društvenim mrežama doveo do međunarodnog incidenta. A budući da ih osobno dobro poznajem, sasvim sam siguran da iza toga nije stajala nikakva loša namjera.
Liječili ste tisuće djece. Javno ste priznali i da plačete zbog bolesne djece, a jednom ste i javno plakali zbog njih. Kako se nosite s tim, smetaju li vam emocije u vašem poslu?
Sad bi netko mogao pomisliti da sam nekakav plačljivac. Šalim se, ne sramim se činjenice da sam emotivan čovjek. Dapače, mislim da je za liječnika jako važno da je emotivac. Bez empatije netko može biti vrhunski stručnjak, ali ne može biti dobar liječnik. Uzgred, posebno se sjećam jedne male curice, zvala se Tea, imala je nepune tri godine i bolovala je od zloćudnog tumora. Kad sam shvatio da smo došli do točke kada se više ništa ne može učiniti, nisam mogao zadržati suze. Teu je to beskrajno zabavljalo, tako da je prasnula u smijeh i rekla: “Doktor plačipi…” Poslije me stalno tako zvala.
Kada govorite da ćete se zalagati za djecu i socijalno osjetljive skupine društva, na što ćete se konkretno fokusirati?
Sada će ispasti da se ponavljam, ali to i jest tako, jer želim biti dosljedan. Dakle, ako imamo istu kvalitetu deterdženta i Nutelle, moramo težiti Europi u kojoj sva djeca imaju istu razinu i dostupnost zdravstvene skrbi. Da idem još dalje, želim Europu u kojoj će sva djeca imati istu šansu, istu razinu obrazovanja i ravnopravne mogućnosti bez obzira na to otkud dolaze i gdje rastu. Osim toga, posebno me zaokupljaju djeca s posebnim potrebama, kroničnim i zloćudnim bolestima te njihovi roditelji. Nedavno sam razgovarao s jednom majkom koja ima 80 godina, majkom čija 52-godišnja kći ima Down sindrom. Ta se žena boji umrijeti! Ne želim živjeti u zemlji u kojoj se roditelj bolesnog djeteta boji umrijeti zbog straha što će biti s tim djetetom. Ne želim živjeti u takvoj zemlji! Mogao sam izabrati: otići iz Hrvatske ili je pokušati učiniti boljom, upravo na europskoj pozornici. Izabrao sam ovo drugo.
Mogao sam izabrati: otići iz Hrvatske ili je pokušati učiniti boljom, upravo na europskoj pozornici. Izabrao sam ovo drugo.”
Među hrvatskim građanima vlada mišljenje da je kandidatima Europski parlament interesantan uglavnom zbog novaca.
Na to mogu odgovoriti samo da sam sebe i svoju obitelj financijski zbrinuo. Živimo pristojnim životom, kćeri su odrasle i polako počinju svoje živote. Ne mogu spavati u tri kreveta ili jesti tri ručka. Dakle, novac mi sigurno nije presudan. S druge strane, mislim da se upravo kroz europsku političku scenu može “motivirati” hrvatsku politiku na malo više “europskog” ponašanja.
Ističete da ćete se boriti za strukovna zanimanja i vraćanje dostojanstva tim zanimanjima.
Točno. Kod nas je nekako uvriježen stav da je neuspjeh obitelji ako dijete ne završi fakultet. Pa su nam gimnazije izložene ogromnom pritisku, a strukovne škole bore se za svakog učenika i teško popunjavaju upisne kvote. To je zato što ta zanimanja nisu cijenjena, niti socijalnim statusom niti financijski, tako da mladi ljudi bježe iz njih. Pa se događa paradoks da ne možete dobiti dobrog stolara, limara, električara… bez obzira na to koliko novaca nudili. Naravno da nema napretka bez visokog obrazovanja, znanosti i tehnologija. Ali strukovna zanimanja su baza društva i nema napretka niti bez njih. Ne možete graditi čardak ni na nebu ni na zemlji.
Što biste poručili onima koji ne misle izaći na izbore?
Tako podržavaju stanje kakvo je sada. Neizlazak na izbore gotovo je jednako kao da su svoj glas dali postojećoj vlasti. I da nemaju nakon toga pravo po kafićima kritizirati vlast, kakva god ona bila, jer su je, svojim neizlaskom, i sami podržali. U demokraciji su izbori način i mjesto da se iskaže zadovoljstvo ili pak nezadovoljstvo smjerom u kojem država ide. Izlazak na izbore temeljno je pravo, ali i odgovornost svakog pojedinca. Kada većina ne izađe na izbore, omogućava “motiviranoj” manjini da zloupotrijebi demokraciju i nameće svoja uvjerenja i stavove. Zapravo, rekao bih da se u Hrvatskoj događa upravo to, već desetljećima.
Predsjednica HSS-a Međimurske županije i načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek te predsjednik HSS-a Varaždinske županije i načelnik Općine Mali Bukovec Darko Marković vjeruju da upravo ljudi poput dr. Bahtijarevića mogu našoj zemlji donijeti toliko očekivane pozitivne promjene. “Konačno je došlo vrijeme da se vođenje ove države, pogotovo kroz europske institucije, gdje se kreiraju zakoni koji se odnose i na nas u Hrvatskoj, povjeri visokostručnim osobama, intelektualcima, onima koji su se višestruko dokazali u svom području djelovanja, radoholičarima, svestranim ljudima kakav je upravo dr. Zoran Bahtijarević. Jedino tako se može dobiti bitka protiv trenutačne apatije, nerada, nepotizma, političke korupcije… Promjena može započeti već u nedjelju, 26. svibnja, i zato pozivamo mlade ljude, roditelje, sportaše i sve žitelje Varaždinske i Međimurske županije da u nedjelju ne ostanu doma, nego da izađu na birališta i zaokruže broj 3 na listi broj 12, da zaokruže Zorana Bahtijarevića”, složili su se Slamek i Marković.
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
