Povežite se s nama

Život i društvo

Ivica Pepelko dobitnik Velike zlatne plakete UHBDR91.

Objavljeno:

- dana

Poznati hrvatski pjevač i skladatelj Ivica Pepelko dobitnik je Velike zlatne plakete Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91.).

Plaketu će primiti za svoj cjelokupni rad, kako na glazbenom, tako i na humanitarnom području, na kojima je uspješno nazočan proteklih 50 godina.

Nagrada će mu biti svečano uručena u utorak, 28. svibnja, u 19 sati u dvorani Knjižnice i čitaonice Metel Ožegović u Varaždinu.

U programu će sudjelovati: Ladislav Prežigalo, književnik, Marijan Varović, direktor VTV televizije, prof. Jana Haluza (HDS) i Mladen Pavković, novinar i predsjednik UHBDR91., dok će glazbeni dio popuniti TS Mejaši i Gabriela Hrženjak uz pratnju na gitari prof. Franje Šoštarića.

Od iznimno bogatog opusa Ivice Pepelka među ostalim treba izdvojiti (što je manje poznato) da je skladao i filmsku glazbu za kanadsku filmsku produkcijsku kuću Crystal, za film Stolen Path, koji je sniman prema romanu Moć zemlje, našeg romanopisca Janka Matka. Za glazbu u tom filmu dobio je niz priznanja, a u Džakarti (Indonezija) – srebrnu plaketu. U istom filmu se pojavljuje i kao izvođač zajedno s mladom studenticom glazbene akademije Gabrielom Hrženjak, gdje pjevaju i u duetu pjesmu Victoria, koja je lajtmotiv filmske priče.

Mnoge Pepelkove pjesme (objavio je 14 cdova za Croatiu Records, skladao oko 500 pjesama i jedini je kajkavac s platinastom pločom) postale su i prihvaćene kao „narodne“. Pjesmu “Kad procvatu jabuke” pjevaju u mnogim državama, a kao skladatelja duhovne glazbe prepoznao je veliki broj crkvenih zborova, koji danas izvode njegove duhovne pjesme. Među njima je najpopularnija “Fala ti Bože za ovaj dan”, koja se nalazi na repertoaru preko 120 crkvenih zborova, a proglašena je i jednom od najljepših crkvenih pjesama.

Svojim mnogobrojnim nastupima u hrvatskom hramu kulture Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, snažno je pokrenuo kajkavsku priču, te u nju uključio mnoge kajkavske glazbenike i umjetnike dajući im priliku za afirmaciju i sebe i kajkavskog kulturnog stvaralaštva.

Izniman obol dao je domoljublju skladajući i pišući domoljubnu poeziju i skladbe koje su postale prepoznatljive najširoj populaciji: “Čuvajte nam uspomene, bit’ će bolje, sveta zemlja, živim…”, a njegova pjesma „Rane 90-e„ postala je himnom mnogih braniteljskih udruga, a može se čuti i u dokumentarnim filmovima o Domovinskome ratu, u kojem je i sam sudjelovao.

Život i društvo

U Ljubešćici se otvara nova ulica „spoj Rudničke i Ulice Stjepana Radića“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Ljubešćici se otvara nova ulica “spoj Rudničke i Ulice Stjepana Radića”, temeljem zahtjeva mještana Ulica Stjepana Radića, braće Radića i Rudničke.

Novi projekt ima cilj povezati ulice u kvartu koji obuhvaća usku slijepu Ulicu Stjepana Radića, u kojoj se obavljaju i gospodarske djelatnosti, te Rudničku, povećati sigurnost pješaka i prometa, ali i stvoriti uvjete za izgradnju novih objekata na tom području, radi ostvarivanja pristupa građevnih parcela na javnu prometnu površinu.

Obavljene su pripremne radnje na projektu kako bi se omogućila realizacija. Izrađeno je idejno rješenje i rješavaju se imovinsko-pravni odnosi. Radi se o cesti ukupne duljine 139,45 metara. Sam projekt uključuje izgradnju prometnice, pješačke staze, opremanje prometnih površina s prometnom opremom i signalizacijom, rješenjem sustava oborinske i sanitarne odvodnje, rješavanje sustava vodoopskrbe s hidrantskom mrežom te izgradnja instalacija javne rasvjete, plinovoda i distributivne telekomunikacijske (DTK) kanalizacije. Prometnica je projektirana za dvosmjerni promet s dva prometna traka širine 2 x 2,5 metara, obostrano omeđena cestovnim rubnjacima, te projektiranom pješačkom stazom širine 1,5 m. Sve prometne površine izvest će se nosivim slojem asfaltbetona.

Općina Ljubešćica u ovoj godini za realizaciju projekta planira utrošiti 80.000 eura, dok Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije projekt financira u iznosu od 44.000 eura kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima. Nastavak projekta planiran je za iduću godinu.

U novoformiranom kvartu planira se izgradnja i novog dječjeg igrališta kako bi djeca s područja južnog dijela naselja Ljubešćica imala sigurno mjesto za rekreaciju i slobodnu igru.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO “Kam su prešli oni lepi cajti“ najbolje znaju u Udruzi žena “Zipka“ koja je proslavila prvi rođendan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki u Društvenom domu u Biškupcu u četvrtak. 2. svibnja, organizirala je manifestaciju pod nazivom “Kam su prešli oni lepi cajti“.

Riječ je o programu održanom povodom obilježavanja 1. godišnjice osnutka „Zipke“, u sklopu kojeg je priređeno druženje predstavnicama Udruga žena „Florijanke“ iz Kučana Donjeg, KUD-a Lepoglavski pušlek, Udruga žena Preslica Sračinec, te Udruga žena Vidovec.

Članice spomenutih udruga i domaćini za ovu prigodu su spravile različite tradicionalne, starinske kolače. Podsjećamo, Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki  osnovana je krajem travnja prošle godine s ciljem očuvanja kulturne baštine i običaja.

– Manifestacija je zamišljena kao međusobno druženje i upoznavanje Udruga, uz domjenak i prezentaciju tradicionalnih vrsta kolača, a sve u opuštenoj atmosferi uz glazbeni program Miroslava Rogara. Prošla godina bila nam je, s obzirom na to da djelujemo tek godinu dana, više nego ispunjena događajima. Naime, odradile smo dvije velike manifestacije od kojih je prva pod nazivom „Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje“ održana u listopadu, a porom je 2. prosinca slijedila „Kak je bilo negdar, a kak je denes“. Spomenute priredbe bile su odlično posjećene i na svakoj je bilo prisutno više od 100-njak osoba – ističe predsjednica Udruge Sanja Brežni-Blažunaj koja je napomenula da imaju odličnu suradnju i podršku kako sa Županijom varaždinskom, tako i sa Gradom Varaždinom.

Stoga ne čudi da su na javne pozive spomenutih JLS-a za 2024. godinu prijavile projekte za manifestacije „Kam su prešli oni lepi cajti“, „Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje“, te već tradicionalnu manifestaciju „Kak je bilo negdar, a kak je denes“.

– Svi spomenuti projekti su prihvaćeni, te ujedno moram napomenuti da se nadam kako ćemo krajem godine, ili najkasnije početkom iduće godine, u rukama držati knjigu Udruge žena Zipka s predstavljenim tradicionalnim, starinskim, autohtonim kolačima našega kraja. Bit će puna recepata, ali i prikaza običaja našega kraja. U postupku smo zaštite jednoga kolača pri Zavodu za intelektualno vlasništvo, te se nadamo pozitivnom ishodu. Riječ je o kolaču kojem je glavni sastojak domaći pekmez od šljiva ili marelice, u kojem se moraju osjetiti komadići voća. Sastojci koji idu u kolač se ne važu, već se sve mjeri u čašama. Recept zasad ne bismo otkrivali – zaključila je Sanja Brežni-Blažunaj.

Kakva je bila atmosfera na druženju te što se sve od domaćih delicija moglo vidjeti i kušati pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje