Povežite se s nama

U fokusu

Gotovo 11 milijuna kuna iz Hrvatskih voda za sanaciju klizišta u Varaždinskoj županiji

Objavljeno:

- dana

U Hrvatskim vodama u Zagrebu u utorak, 2. srpnja, su potpisani ugovori o sufinanciranju projektne dokumentacije i radova sanacije klizišta koja obuhvaćaju 112 klizišta ukupne vrijednosti 54,9 milijuna kuna od čega 32,5 milijuna kuna sufinanciraju Hrvatske vode.

U Varaždinsku županiju, četiri grada i sedam općina, prema potpisanim ugovorima stiže 8,9 milijuna kuna sufinanciranja Hrvatskih voda, no valja napomenuti da su rezervirana sredstava u planu Hrvatskih voda za projekte u Varaždinskoj županiji veća te iznose 10,761 milijun kuna.

U nazočnosti resornog ministra zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislava Ćorića i potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara, ugovore je sa županima, gradonačelnicima i načelnicima potpisao generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

U Varaždinskoj županiji Hrvatske vode sufinancirat će projektnu dokumentaciju i sanaciju klizišta s 10,761 milijun kuna. Odnosi se to na osam klizišta na području Općine Bednja, a sufinanciranje je 2,1 milijun kuna, tri klizišta na području Grada Ivanca (963 tisuće kuna), četiri klizišta na području Općine Cestica (758 tisuća kuna), dva na području Općine Ljubešćica (755 tisuća kuna), tri u Lepoglavi (463 tisuće kuna), u Maruševcu (309 tisuća kuna), u Donjoj Voći (286 tisuće kuna), u Novom Marofu (255 tisuća kuna), tri u Ludbregu (250 tisuća kuna), u Klenovniku (189 tisuća kuna), u Jalžabetu (185 tisuća kuna), te u Vinici (73 tisuće kuna).

Hrvatske će vode izdvojiti i za klizišta na županijskim cestama – milijun kuna na Banjščini, 950 tisuća kuna na Visokom, 800 tisuća kuna za Čevo te 250 tisuća kuna u Bednjici – Lepoglava.

Sufinancirat će se i investicije zbog klizišta na lokalnim cestama u Ljubešćici s 500 tisuća kuna, Kameničkom Podgorju (Lepoglava) s 470 tisuća i Donjem Makojišću (Novi Marof) s 200 tisuća kuna.

Na svečanosti je bio saborski zastupnik i predsjednik državnog Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, dr. sc. Josip Križanić.

klizišta sanacija financiranje

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković naglasio je da su temeljem odluke Upravnog vijeća, a prema procjeni da su ponajprije ugrožene nerazvrstane i županijske ceste, omogućili sufinanciranje velikog broja klizišta koja ugrožavaju te prometnice.

– Dobili smo 137 klizišta koja su definirana diljem Hrvatske, u ukupnom iznosu od 75,6 milijuna kuna. Danas je potpisano 60 ugovora kojima obuhvaćamo 112 od tih 137 klizišta, odnosno potpisali smo 60 ugovora u vrijednosti od gotovo 55 milijuna kuna. Mi ćemo i nadalje nastaviti surađivati s jedinicama lokalne samouprave i županijama i omogućiti daljnje sufinanciranje tijekom godine za sve one projekte koji će biti spremni. Na taj način dat ćemo veliki doprinos brojnim JLS-ima koje mogu ostvariti i osamdesetpostotno sufinanciranje. Nastojali smo biti pravedni i omogućiti sufinanciranje sukladno stupnju razvijenosti pojedinih jedinica lokalne samouprave i županija, tako da sufinanciranje za one najnerazvijenije može biti 80 posto sredstava od Hrvatskih voda, a tek 20 posto treba biti udio jedinice lokalne samouprave – rekao je Đuroković te dodao da bi tako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kao i Hrvatske vode, pomogli u rješavanju brojnih problema s vodom, prije svega s bujicama koje ugrožavaju javnu infrastrukture, a koje su od velike važnosti za stanovnike pojedinih područja.

Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva prihod od vodnog doprinosa koristi se za sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura.
– Moramo razmišljati o ovom problemu koji Republiku Hrvatsku tišti već godinama. Upravo zbog toga smo išli u ovaj program od 50 milijuna kuna, drago nam je da su jedinice lokalne i regionalne samouprave aplicirale i u većem iznosu od ovog, 74 milijuna kuna su u pitanju. Drago nam je da je riječ o čitavom nizu JLS- i da je danas ovdje potpisano 60 ugovora. Kako i na koji način trajno doskočiti ovom problemu? Mislim da smo iznašli način, a govorim o Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva koji je upravo usvojen u Hrvatskom saboru. U ovom zakonu u prihodu od vodnog doprinosa otvaramo mogućnost sanacije klizišta i mogućnost trajnog rješenja – izjavio je ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje