Ideja je da vas liječnici ˝cinkaju˝ u koje svrhe koristite svoje vikendice. Evo što oni misle o tome
Pojavila se nova ideja o naplati nameta, a ovaj put riječ je o porezu na vikendice. Ideja uključuje i liječnike...
U fokusu
Živo na aktualnom satu, Čačić poručio: “HNS ne može nitko potjerati ni bojnim otrovima, ni sjekirama!”
Problemi u zdravstvu vezani uz manjak liječnika te u školstvu, posebice u OŠ Sv. Ilija, tema vezana uz zaposlenje supruga posebne savjetnice Natalije Martinčević u Domu zdravlja Varaždinske županije glavne su teme današnjeg aktualnog sata Županijske skupštine.
Zvonimir Sabati postavio je pitanje vezano uz obnovu OŠ Sveti Ilija, zanima ga u kojoj je fazi taj projekt, na što mu je župan Čačić odgovorio da je sastanak u vezi toga održan baš jučer.
– Imamo postignut dogovor, ali nije potvrđen. Još jednom govorim da je činjenica da Ministarstvo iz meni nepoznatih razloga nije potpisalo dogovor, a ministrica je iz tog kraja, išla je u tu školu. Stoga apeliram i molim da se stavi na papir jer predugo sam u politici i bez obzira na sve nitko HNS ne može potjerati ni bojnim otrovima, ni sjekirama, a ako se slučajno desi da ih potjera, ja bih rado da do tada imamo potpisan sporazum. Kad sud donese odluku da Vlada treba platiti, HNS se žali. Ali u toj situaciji ja bih rado da ministrica ostane na toj poziciji, nego netko recimo iz Imotskog ili Karlobaga koji će malo teže razumjeti problem koji je u toj školi. Dakle, Ministarstvo komplicira jer bi dva puta morali razmisliti o iznosima. Uglavnom, pokušavamo to riješiti, sve ide svojim tokom i rado bih imao potpisan sporazum. Sve je dobro, ali ništa ne vjerujem – rekao je župan Radimir Čačić.
Kronični manjak liječnika…
Vijećnik Sabati je postavio i drugo pitanje, a vezano je uz područje zdravstva, odnosno kronični manjak liječnika.
– U Općoj bolnici Varaždin nekoliko djelatnosti je u ozbiljnim poteškoćama zbog manjka liječnika, kao što su kardiologija, pedijatrija. Na kraju je i u Varaždinskim Toplicama problem manjak hematologa i slično. Samim time je velik pritisak na internu i liječnike koji su ostali. Kronični manjak liječnika će se riješiti kroz određeno vrijeme, do 2024., ali to nije sad. Stoga me zanima postoji li kakav plan kako da se to riješi, jer ćemo izgubiti neke djelatnosti, razmišlja li se kako zadržati liječnike? – pita se Sabati.
Župan Čačić odgovorio je da je riječ o ozbiljnom problemu.
– Jedan od bivših članova Živog zida, već su svi bivši, i tadašnji savjetnik ravnateljice je skuhao problem, a riječ je o desetinama liječnika koji odlaze bez ikakve odštete. Imamo više zaposlenih ovoga trenutka od početka mandata, ali istina je da kvaliteta i razina nije ista. Zato što ljudi nemaju specijalizaciju. Na tome radimo, koristimo i ljude iz mirovine… Koristimo rješenja Vlade koje nikad nije realizirano, kao što je funkcionalno spajanje, no bilo bi dobro da se definira tko što radi i da imamo kvalitetnije liječnike i odjele. Na tome se nije dosad napravilo ništa. Ono što sad imamo pred sobom je školovanje naših specijalizanata, u to ulažemo vlastiti novac. Na žalost, to se ne financira ni iz nacionalnog fonda, stoga tražimo iz Ministarstava da se odobri mogućnost financiranja specijalizacije po liječniku – rekao je Čačić.
Katicu Levanić zanimalo je što Županija može učiniti po pitanju suzbijanja komaraca.
– To je na jedinicama lokalne samouprave, to nije dio naših ovlasti. Ispitat ćemo detaljno tu temu i reći što možemo ili ne možemo – rekao je Čačić.
Vijećnica Anita Rep pitala je župana hoće li Ministarstvo graditeljstva raspisati natječaj za energetsku obnovu OŠ Šemovec.
– Sve od europskog novca ćemo iskoristiti. 22 škole smo po tom programu realizirali, a riješit će se i Šemovec – kratak je Čačić.
Drugo pitanje koje je postavila vijećnica Rep vezano je uz županijsku cestu na dionici od mosta prema Dravi i granici prema Međimurskoj županiji.
– Imamo situaciju da je upravo ŽUC točka koja ima pad prihoda u deset godina. O tome smo već pričali, obećano je da će se neki stvari promijeniti, a nije se desilo ništa. Ono što nam može pomoći je pomoć kroz Hrvatske vode na klizištima, koje su opasan problem u sjevernim županijama. Pokušalo se i prijedlog je da se usmjeri 50 milijuna prema općinama i gradovima, što je razumljivo, međutim objasnio sam da je vijeće prihvatilo da se samo općine i gradovi uključe, a moj je zahtjev a država financira radove iz EU novca – objasnio je varaždinski župan.
Zaposljenje supruga Natalije Martinčević
Zlatana Mošmondora zanima je li suprug Natalije Martinčević, Mario Martinčević zaposlen u županijskom Domu zdravlja, na što je župan kazao da gospodin ima srednju stručnu spremu i plaću 4.451 kuna.
Vijećnika Krešimira Horvata zanimalo je koliko je uloženo novaca u području u školstvu u Ludbregu i Ivancu.
– U to treba ulagati. Do sada smo u Ivanec uložili 17 milijuna kuna, u ludbreške škole više od 5 milijuna. Ako netko želi još, dobrodošli ste. Europski novac ćemo također iskoristiti – poručio je Čačić.
U fokusu
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
U fokusu
Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Život i društvoprije 2 sata
Primalje Županijske bolnice Čakovec dale odgovore na sva pitanja u vezi poroda i babinja
Crna kronikaprije 3 sata
Varaždin: motorist (34) ozlijeđen kada je preticao kolonu te udario u auto
Život i društvoprije 4 sata
Očistite bicikle i podmažite lance jer u subotu se u Sračincu održava biciklijada
Kulturaprije 5 sati
U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“
U fokusuprije 6 sati
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
