Povežite se s nama

Kultura

Kolumna „Ve: iz pera znatiželjnih umova“ – Što je to nematerijalna baština? (1. dio)

Objavljeno:

- dana

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Godina 1970. bila je velika godina za glazbu. Te je godine autorski dvojac Paul Simon i Art Garfunkel objavio album „Bridge over Troubled Water“. Odmah po objavljivanju zasjeo je na prvo mjesto američke liste pop albuma te je prodan u 25 milijuna primjeraka. I danas se smatra jednim od najboljih pop albuma u glazbenoj povijesti.

No, kakve veze to ima s nematerijalnom baštinom? Itekakve. Tim albumom započinje institucionaliziranje pojma nematerijalne baštine kakav danas poznajemo. Naime, na spomenutom albumu našla se pjesma „El condor pasa“ koju, vjerujem, mnogi od vas prepoznaju i znaju pjevušiti. Objavljivanje ove pjesme na albumu američkih pop pjevača izazvalo je velike reakcije u Južnoj Americi, gdje je ova pjesma dio tradicijske baštine, posebno u državama na području Anda. Još 1973. vlasti Bolivije i službeno su reagirale te Ujedinjenim narodima (UN) uputile pismo u kojem se žale na mogućnost (komercijalnog) iskorištavanja pjesme koja pripada tradiciji njihove države.

Zaštita UNESCO-a

UN otada putem svojih tijela (ponajprije Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu – UNESCO-a) razmatra ovaj problem. Mnogobrojne rasprave ispočetka su bile usmjerene na rad sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo da bi se ovo pitanje riješilo iz pravne perspektive. No, rješenje se nije našlo. Sve postojeće pravne formulacije koje su se odnosile na autorska prava, patente ili autorska prava nikako se nisu mogla odnositi na folklorne oblike koji su kolektivne naravi (Hafstein 2013).

Nakon ovog neuspjeha, UNESCO se okrenuo primjerima dobre prakse u svijetu. Tu se ugledao na Republiku Koreju (Južnu Koreju) i Japan te je prema njihovim postojećim načinima zaštite tog vida baštine 1993. godine pokrenuo program „Živuće ljudsko blago“, a 1997. odlučeno je da će se uspostaviti lista „istaknutih tradicijskih praksi“ pod nazivom „Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva“ (Hafstein 2013., 43.) Tako je stvorena lista na koju će se upisivati najznačajniji elementi usmene i nematerijalne baštine čovječanstva.

Konvencija

Pojam liste kao načina zaštite nije se promijenio ni 2003. godine kada se raspravljalo o Konvenciji. Potom se pojavilo pitanje imenovanja predmeta rasprave. U raspravama i tekstovima koristili su se pojmovi folklora, tradicijske duhovne kulture, narodne umjetnosti, narodnoga blaga (Hameršak i Pleše 2013., 7.) Sve ove pojmove zamijenio je pojam „nematerijalna baština“, što je i službeni naziv dokumenta koji je 17. listopada 2003. godine Opća skupština UNESCO-a usvojila. Toga je dana rođena Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine.

Sukladno zakonskim regulativama, Konvenciju je trebao prihvatiti (ratificirati) određeni broj država kako bi ona stupila na snagu. Među prvim državama koje su je prihvatile bila je Hrvatska koja ju je prihvatila 2005. godine. Sljedeće godine, 2006., ispunjeni su svi uvjeti i Konvencija je stupila na snagu. Tako je pojam nematerijalna kulturna baština na velika vrata pod okriljem UNESCO-a ušao u svakodnevni govor.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” – na međimurskom to znači “sad”.

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje