I ove godine Dani Zlate Brzeske uz bogata događanja
I ove se godine održavaju Dani Zlate Brzeske u spomen na omiljenu autoricu poezije i proze iz Velikog Bukovca. Riječ...
U organizaciji udruge Braniteljice Domovinskog rata RH, ovaj festival održava se već sedmu godinu za redom, a od prošle godine nosi naziv po pjesmi tragično preminulog vukovarskog pjesnika i branitelja, Darka Dombaja.
Za najljepšu neobjavljenu domoljubnu pjesmu u 2019. godini, proglašena je pjesma autorice Ljubice Ribić iz Varaždina, pod nazivom ‘Grad i njegova djeca’;
GRAD I NJEGOVA DJECA
Moja djeca se rodiše u krivo vrijeme
u vrijeme čemera i plača
u vrijeme prkosa
Moja djeca se rodiše u nemilo vrijeme
umjesto parkova
podrumi
umjesto cike i školskog zvona
krikovi i fijuci
umjesto majčina mlijeka
krv na usnama
Moja djeca snivaju
na poljima pokošenog klasja
na rukama žeteoca
na skutima dojilja
Moja djeca se rodiše u krivo vrijeme
u podrumima im svukoše majke
na stratištima pogubiše očeve
na ulicama ubiše sestre
Umjesto klikera
mrtve oči u jamama
Moja djeca su zaspala prerano
ne vidjevši Dunav u praskozorje
i Vuku u smiraj dana
Moja djeca su tragovi na mojim ulicama
prozori na mojim kućama
svjetla u mojim domovima
Ljubica Ribić je aktivna članica Hrvatskih književnih asocijacija, od 2014. članica Varaždinskoga književnog društva, 2015. postaje članicom Matice Hrvatske, a od 2016. godine je predsjednica Udruge za promicanje kulture RITAM MISLI.
Piše poeziju i kratku prozu na hrvatskom standardnom jeziku, kajkavskom i slovenskom jeziku, te prevodi sa slovenskog jezika.
Kao autor i kao aktivan djelatnik u kulturi sudjeluje u mnogim međunarodnim susretima u organizaciji drugih kulturnih asocijacija. Objavljuje u raznim literarnim revijama u Hrvatskoj i inozemstvu.
U glazbenom dijelu večeri, festival su svojim nastupom uveličale klapa Sv. Juraj HRM-e i ženska klapa Štorija iz Kaštela.
Istu večer, u Hrvatskom domu Vukovar, u organizaciji Matice Hrvatske – Ogranak Vukovar, održana je tradicionalna manifestacija – Predvečernji spomen na žrtvu Vukovara 1991. godine.
U programu su sudjelovali učenici Gimnazije Vukovar i zbor učenika OŠ Dragutina Tadijanovića iz Vukovara, a proglašeni su i nagrađeni na natječaju za kraće književno djelo o Domovinskom ratu.
Za pjesnički izričaj nagrađena je Ankica Bistrović iz Koprivnice, a pohvaljeni su Denis Peričić iz Varaždina i Franko Stipković iz Zagreba.
Prvo mjesto za prozni izričaj osvojila je Ani Galović iz Ivanić Grada, a pohvaljene su Jelena Zera iz Vukovara i Zdenka Čorkalo iz Splita.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.