Povežite se s nama

U fokusu

Mali proračun se bogato “krpa” državnim i europskim novcem

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Visoko je jedna od onih općina koje politici nisu pretjerano zanimljive. Općina je mala, nema stratešku važnost niti vitalne resurse, pa su Visočani uglavnom prepušteni sebi samima.

Srećom su to odavno shvatili i kroz povijest se naučili pobrinuti za sebe. Zato za lidere biraju dovoljno uporne i tvrdoglave ljude koji se neće sramiti kucati na mnoga vrata kako bi dobili ono što treba mještanima. Iako ni danas nije Bog zna kakav, standard Visokog je u odnosu na prijeratno vrijeme vrlo visok. Visoko je Općina u kojoj se gradi infrastruktura i promišlja o turizmu i koja ima visoke školske standarde.

Turbulentne godine

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje. Najgore je, veli Dragutin Mateković, općinski načelnik, što njihove ideje i potrebe ovise o politici. – Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila  i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila – govori načelnik.

On priznaje da je promjena vlasti u državi značila puno za Visoko. Jer nekadašnji općinski načelnik Anđeko Stričak je s pozicije načelnika Visokog – na kojoj je proveo deset godina – postao saborski zastupnik. – On se uvijek borio za ovaj kraj, pa se Općina zahvaljujući njemu kandidirala na više natječaja i prošla ih. Osim iz Europe, novac je počeo dolaziti i iz državnih institucija. Primjerice, HEP je krajem prošle i početkom ove godine izgradio niskonaponsku mrežu i trafostanicu za vikend-naselje Čerijenec i za naselje Kračevec. U tijeku su radovi na novoj trafostanici u Čanjevu i rekonstrukciji niskonaponske mreže, kako bi se struja povukla i prema utvrdi Čanjevo. Ukupna vrijednost tih investicija je oko 1,2 milijuna kuna. Što se tiče elektroopskrbe, Visoko je sad riješeno – govori načelnik Mateković. Koliko je to velika investicija za Visoko dovoljno govori podatak da je izvorni proračun Općine 860 tisuća kuna. Visoko je najvjerojatnije jedina općina u Županiji čiji proračun ne premašuje milijun kuna.

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje

Ministarstvo graditeljstva će obnoviti nerazvrstane ceste i izgradnju ulične rasvjete. – Za šest kilometara ceste koja će međusobno spajati sedam općinskih naselja dobili smo 190 tisuća kuna, a za rasvjetu 20 tisuća. Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova također će obnoviti neke općinske prometnice, između kojih i cestu u vikend-zoni Čerijenec, za što je Ministarstvo odobrilo pola milijuna kuna. Cijeli projekt izgradnje oko tri kilometara te ceste je vrijedan 1, 3 milijuna, pa će ostale troškove podijeliti Općina i vlasnici kuća. 

Nakon dugo godina su se u Visoko “vratile” i Hrvatske vode. Čistili su se vodotoci u dužini od 800 metara – od Vrha Visočkog prema Đurinovcu – a ove godine ih će se očistiti isto toliko. Hrvatske vode su obećale pomoći i obnovu dvaju mostova u naselju Presečno Visočko.

Čanjevo i turizam

Tu je i ŽUC, koji radi na ispitivanju i pripremi troškovnika sanacije klizišta. Na županijskim cestama u Visokom ih je tri. Iako još uvijek rješavaju osnovna pitanja, u Visokom gledaju i budućnost, pa su s Varkomom već dogovorili izradu studije za kanalizacijski sustav. Visoko nema gospodarstva, nekad je bilo poljoprivrednika, ali danas se zemlja uglavnom obrađuje samo za vlastite potrebe. To znači da u Općini nema posla. Visočani znaju kako bi mogli pokrenuti turizam i pritom osigurati prihod za sve njih: obnovom utvrde Čanjevo. Obnova je počela još 2003. godine i arheološka istraživanja su pri kraju. Ministarstvo kulture je u ovoj godini za utvrdu Čanjevo odobrilo 150 tisuća kuna. – Utvrda Čanjevo je veliki turistički potencijal. Planira se napraviti vidikovac, etno-kuća i poučna šetnica od utvrde Čanjevo do utvrde Paka, što je oko 2, 5 kilometara. Javljat ćemo se na sve natječaje kako bismo obnovili barem jedan dio za turističke svrhe – govori načelnik. Zahvaljujući Ministarstvu kulture, ove se godine s 330 tisuća kuna obnavlja i Župa Presvetog Trojstva, koja je tri godine bila “izbačena” iz programa.

Na mjeru 7.4.1. Visoko je prijavilo uređenje općinskog trga i Društvenog doma

S obzirom na to da je Visoko najsiromašnija općina Varaždinske županije, nije čudno da stanovnici odlaze. Iako, sve rapidno kreće nabolje. Iako je izvorni proračun 860 tisuća kuna, lani je njegovo izvršenje uz europski i državni novac bilo 2,1 milijun kuna. Visočani su u iščekivanju rezultata natječaja za mjeru 7.4.1. Na mjeru koja se čekala pune tri godine prijavili su uređenje Društvenog doma i uređenje općinskog trga, projekte vrijedne 8, 4 milijuna kuna. – Za Visoko je to kruna projekata. Ne zbog velikih novaca, nego zbog vitalnog djela života Općine – društvenog života. Dobili bismo mjesta za zajednička okupljanja, što bi nas sve međusobno ponovno zbližilo – govori načelnik. Da je u Visokom to itekako bitno govori podatak da je u roku od deset godina Općina ostala bez deset posto stanovnika. Ali paralelno s radom na povećanju standarda načelnik smatra da bez društvenog života nema prosperiteta, koji Općina ima šansu ostvariti.Samo joj treba dati priliku.

“Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila.”

Izvor:
Foto:

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje