Povežite se s nama

Život i društvo

Na Čiselskom prošćenju v Remetincu obilje vjerskih, kulturnih i zabavnih sadržaja

Objavljeno:

- dana

ŽUPNI BLAGDAN

Program ovogodišnje proslave Čiselskog prošćenja v Remetincu obiluje vjerskim, kulturnim i zabavnim sadržajima, a Turistička zajednica Grada Novog Marofa posebno je stavila naglasak na predavanje preč. mr. Anđelka Košćaka.

Riječ je o rektoru Nadsbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu koji će u četvrtak u 19.30 sati održati predavanje “Duhovna i povijesna vrijednost Remetinca kroz 550 godina”.

Znatiželjnici će štošta doznati o prvom spomenu Crkve Blažene Djevice Marije Kraljice Svete Krunice u Remetincu, koja je pod zaštitom Ministarstva kulture i spomenik je nulte kategorije.

Počeci sakralnog objekta u Remetincu nisu u potpunosti razjašnjeni pa se osnutak samostana vezuje uz pavline, templare, franjevce…, ali izgledno je kako je samostansku, crkvu 1467. godine počeo graditi Zagorski grof Ivan Vitovec  od Grebengrada. Objekt su, najvjerojatnije, dovršili Ivan Korvin ili njegova supruga Beatrice.

Remetinečki samostan bio je klasična crkva-tvrđava, kakvih je po Hrvatskom zagorju bilo mnogo, a nakon gotovo stoljetnog izbivanja reda franjevaca iz samostana, poradi osmanlijske opasnosti, sakralni objekt su između 1646. i 1657. godine obnovili grof Juraj Erdödy i njegova supruga Elizabeta rođ. Batthyany. Ukidanjem franjevačkog reda, za reformi Josipa II., 1789. godine je utemeljena Župa Remetinec, a bivša samostanska crkva postala je župnom crkvom Blažene Djevice Marije Kraljice sv. Krunice.

Današnja župna crkva građena je krajem XV. i početkom XVI. stoljeća u kasnoj gotici. Samostan izgrađen u gotičkom izričaju nažalost nije očuvan, ali nasreću jedan trakt istog samostana pretvoren je u današnji Župni dvor. Crkvi je Baltazar II. Patačić, zaštitnik franjevačkog samostana i samostanske crkve Blažene Djevice Marije, dogradio kapelu (današnja kapelica sv. Antuna Padovanskog).

Kapelica je izvedena u baroknom izričaju te je bogato ukrašena štuko ukrasima, reljefima i medaljonima s prizorima iz života sv. Antuna Padovanskoga. Baltazar II. umro je 9. prosinca 1719. godine, a sahranjen je upravo u novopodignutoj kapelici gdje je dao urediti i posljednje počivalište svoje obitelji. Zamišljeno kao posljednje obiteljsko počivalište kompleks je, uz Baltazarove zemne ostatke, primio još zemne ostatke njegove supruge Terezije i njihove unuke, Aleksandrove kćeri, Ana Beatrice, koja je preminula 19. travnja 1757. godine, te još nekih članova obitelji.

Crkva je više puta obnavljana, a za sanacije 1910. godine izbačen je vrijedni stari oltar i zamijenjen današnjim neogotičkim oltarom. Stari oltar crkvi su 1669. godine darovali Nikola Makar i njegova supruga Ana Marija Jurčin, a u njega je bio umetnut krilni gotički oltar s kipom Bogorodice s Isusom i likovima četrdeset drugih svetaca, koji je najvjerojatnije nastao oko 1470. godine. Danas je pohranjen u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, a bio je izložen i na velikoj vatikanskoj izložbi “Hrvati-kršćanstvo-umjetnost”. Od vrijedna sakralnog inventara vrijedi spomenuti da se danas u crkvi nalazi ukrašena barokna propovjedaonica iz 1708. godine, dar obitelji Patačić. Posljednja u nizu, ovaj put sustavna sanacija i restauracija župne crkve Blažene Djevice Marije Kraljice sv. Krunice započela je 1991./1992. godine te traje i danas.

U kulturno zabavnom programu u dane vikenda održat će se velika i mala smotra folklora i zabavni program pod šatorom u večernjim satima uz nastupe Lidije Bačić, grupe Time out, i TS Terca.

Organizatori su TZ Grada Novog Marofa, KUD Remetinec, MO Remetinec, a pokrovitelj je Grad Novi Marof.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Život i društvo

U Ljubešćici se otvara nova ulica „spoj Rudničke i Ulice Stjepana Radića“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Ljubešćici se otvara nova ulica “spoj Rudničke i Ulice Stjepana Radića”, temeljem zahtjeva mještana Ulica Stjepana Radića, braće Radića i Rudničke.

Novi projekt ima cilj povezati ulice u kvartu koji obuhvaća usku slijepu Ulicu Stjepana Radića, u kojoj se obavljaju i gospodarske djelatnosti, te Rudničku, povećati sigurnost pješaka i prometa, ali i stvoriti uvjete za izgradnju novih objekata na tom području, radi ostvarivanja pristupa građevnih parcela na javnu prometnu površinu.

Obavljene su pripremne radnje na projektu kako bi se omogućila realizacija. Izrađeno je idejno rješenje i rješavaju se imovinsko-pravni odnosi. Radi se o cesti ukupne duljine 139,45 metara. Sam projekt uključuje izgradnju prometnice, pješačke staze, opremanje prometnih površina s prometnom opremom i signalizacijom, rješenjem sustava oborinske i sanitarne odvodnje, rješavanje sustava vodoopskrbe s hidrantskom mrežom te izgradnja instalacija javne rasvjete, plinovoda i distributivne telekomunikacijske (DTK) kanalizacije. Prometnica je projektirana za dvosmjerni promet s dva prometna traka širine 2 x 2,5 metara, obostrano omeđena cestovnim rubnjacima, te projektiranom pješačkom stazom širine 1,5 m. Sve prometne površine izvest će se nosivim slojem asfaltbetona.

Općina Ljubešćica u ovoj godini za realizaciju projekta planira utrošiti 80.000 eura, dok Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije projekt financira u iznosu od 44.000 eura kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima. Nastavak projekta planiran je za iduću godinu.

U novoformiranom kvartu planira se izgradnja i novog dječjeg igrališta kako bi djeca s područja južnog dijela naselja Ljubešćica imala sigurno mjesto za rekreaciju i slobodnu igru.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO “Kam su prešli oni lepi cajti“ najbolje znaju u Udruzi žena “Zipka“ koja je proslavila prvi rođendan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki u Društvenom domu u Biškupcu u četvrtak. 2. svibnja, organizirala je manifestaciju pod nazivom “Kam su prešli oni lepi cajti“.

Riječ je o programu održanom povodom obilježavanja 1. godišnjice osnutka „Zipke“, u sklopu kojeg je priređeno druženje predstavnicama Udruga žena „Florijanke“ iz Kučana Donjeg, KUD-a Lepoglavski pušlek, Udruga žena Preslica Sračinec, te Udruga žena Vidovec.

Članice spomenutih udruga i domaćini za ovu prigodu su spravile različite tradicionalne, starinske kolače. Podsjećamo, Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki  osnovana je krajem travnja prošle godine s ciljem očuvanja kulturne baštine i običaja.

– Manifestacija je zamišljena kao međusobno druženje i upoznavanje Udruga, uz domjenak i prezentaciju tradicionalnih vrsta kolača, a sve u opuštenoj atmosferi uz glazbeni program Miroslava Rogara. Prošla godina bila nam je, s obzirom na to da djelujemo tek godinu dana, više nego ispunjena događajima. Naime, odradile smo dvije velike manifestacije od kojih je prva pod nazivom „Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje“ održana u listopadu, a porom je 2. prosinca slijedila „Kak je bilo negdar, a kak je denes“. Spomenute priredbe bile su odlično posjećene i na svakoj je bilo prisutno više od 100-njak osoba – ističe predsjednica Udruge Sanja Brežni-Blažunaj koja je napomenula da imaju odličnu suradnju i podršku kako sa Županijom varaždinskom, tako i sa Gradom Varaždinom.

Stoga ne čudi da su na javne pozive spomenutih JLS-a za 2024. godinu prijavile projekte za manifestacije „Kam su prešli oni lepi cajti“, „Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje“, te već tradicionalnu manifestaciju „Kak je bilo negdar, a kak je denes“.

– Svi spomenuti projekti su prihvaćeni, te ujedno moram napomenuti da se nadam kako ćemo krajem godine, ili najkasnije početkom iduće godine, u rukama držati knjigu Udruge žena Zipka s predstavljenim tradicionalnim, starinskim, autohtonim kolačima našega kraja. Bit će puna recepata, ali i prikaza običaja našega kraja. U postupku smo zaštite jednoga kolača pri Zavodu za intelektualno vlasništvo, te se nadamo pozitivnom ishodu. Riječ je o kolaču kojem je glavni sastojak domaći pekmez od šljiva ili marelice, u kojem se moraju osjetiti komadići voća. Sastojci koji idu u kolač se ne važu, već se sve mjeri u čašama. Recept zasad ne bismo otkrivali – zaključila je Sanja Brežni-Blažunaj.

Kakva je bila atmosfera na druženju te što se sve od domaćih delicija moglo vidjeti i kušati pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje