Povežite se s nama

U fokusu

Habuš: Ne dobijem li jasne odgovore, od Kukeca tražim ostavku ili mu dajem otkaz

Objavljeno:

- dana

FINANCIJSKA KATASTROFA U GRADSKIM STANOVIMA

Gradonačelnik Varaždina je priznao da je iznenađen nepravilnostima koje je u Gradskim stanovima utvrdilo Povjerenstvo. Dospjele obveze Gradskih stanova iznose vrtoglavih 35 milijuna kuna zbog čega bi mogao biti blokiran račun Grada, koji odgovara za sva dugovanja.

Javnu ustanovu Gradski stanovi treba ukinuti, a ravnatelju Vladimiru Kukecu treba otkazati povjerenje upravljanja javnom ustanovom – upravo je to varaždinskom gradonačelniku Goranu Habušu preporučilo Povjerenstvo za utvrđivanje poslovnog i financijskog stanja Gradskih stanova. Habuš nam je to potvrdio nakon što su mu u petak prezentirani nalazi višemjesečnog pretresanja poslovanja ove javne ustanove.

Ogromni gubici

Gradski stanovi posluju s ogromnim gubicima, a njihove dospjele obveze iznose vrtoglavih 30 milijuna kuna. – Privatno poduzeće u ovakvoj situaciji je nesolventno ili nelikvidno i ide u predstečajnu nagodbu i/ili stečaj. Gradski stanovi su javna ustanova, za njih predstečajne nagodbe te stečaja nema, ali za sva dugovanja odgovara Grad Varaždin. To je ogroman potencijalni teret za proračun – rekao nam je predsjednik Povjerenstva dr. sc. Željko Bunić, vijećnik HSLS-a, inače i sudski vještak za računovodstvo i financije.

dugovanja Gradskih stanova teret su za proračun Grada Varaždina

Iako se znalo da u Gradskim stanovima ima problema, među kojima su nedovršene zgrade u POS naselju Vilka Novaka bile samo medijski najeksponiranije, gradonačelnik je bio iznenađen podacima do kojih je došlo Povjerenstvo.

 

Gradonačelnik će suočiti Kukeca

– Neke stvari doista nisam očekivao poput činjenice da nisu vraćana sredstva Agenciji za promet nekretninama (APN) u rezervni fond, kao i time da postoji ogromna razlika između sredstava koja su planirana i koja su utrošena. Sa svim tim sada treba suočiti ravnatelja. Ako neću dobiti argumentirane odgovore, zahtijevat ću da dâ ostavku ili će mu otkaz biti uručen – jasan je Habuš.

DVIJE OPCIJE:
1) UKINUTI JUGS
2) SANIRATI DUGOVE

– Povjerenstvo mu je dalo i preporuke što učiniti. – Jedna opcija je da se Gradski stanovi ukinu kao ustanova, da se Agenciji za promet nekretninama vrati upravljanje POS-om, a da se neki poslovi vrate u gradsku upravu. Druga opcija je da se sanira postojeće stanje, ali smatram da je to teško izvedivo – rekao je gradonačelnik.
Iako smatra da je i on odgovoran za ovakvo stanje kao gradonačelnik, Povjerenstvo smatra da krivicu za teško stanje snosi osoba koja je upravljala ustanovom, a to je ravnatelj Vladimir Kukec.

Bunić: Najveća odgovornost leži na ravnatelju

– U čitavom lancu odgovornosti najveću odgovornost snosi ravnatelj javne ustanove. Najveći propust je što se nije prikazivalo stanje stvarne zaduženosti te se nije vraćao novac ostalim korisnicima državnog proračuna. Čak 4,7 milijuna kuna nije vraćeno APN-u za prodane stanove u Jalkovečkoj ulici. Za stanove prodane u 2013. godini u Vilka Novaka, za zgradu A1 trebalo je biti vraćeno dodatnih 4,1 millijun kuna, a za stanove prodane po predugovorima u zgradi B1, po načinu na koji razumijem poticaje dobivene iz rezervnog fonda, još dodatnih 3,5 milijuna kuna. Po tome ukupni dospjeli dug prema APN-u iznosi više od 12 milijuna kuna – objašnjava Bunić.

APN nije poslao nikakvu ovrhu, a da li znaju koliki je dug – nisu odgovorili

Srećom za Gradske stanove, APN dosad nije pokušao ovršiti njihov, odnosno račun Grada Varaždina. Iako smo od njih pokušali saznati što će učiniti, odgovor do zaključenja ovoga broja nismo dobili.

 

Nenamjensko prebacivanje: prebacili iz POS-a za socijalne stanove

To što nisu vraćali milijune kuna, nije jedini veliki problem. Povjerenstvo je utvrdilo i da su novac trošili nenamjenski: novac dobiven za izgradnju zgrada u Vilka Novaka su, primjerice, prebacili za izgradnju socijalnih stanova u Hrašćici, koji s POS-om nemaju nikakve veze! Dvojben je i način na koji su se počele graditi POS zgrade u Vilka Novaka. Bunić navodi da su bez jasne vizije počeli graditi temelje za sve četiri zgrade iako kupaca nije bilo. Osim toga, napominje da su za dvije zgrade – od kojih je jedna useljena, a druga je pred useljenjem – primili više nego što je bio planirani trošak tih zgrada.

Za dvije zgrade trebali su potrošiti 49,4 milijuna, a potrošili su 63 milijuna kuna

– Gradski stanovi su od APN-a za Vilka Novaka primili 41 milijun kuna, kupci su uplatili 14 milijuna, Grad je dao 5,5 milijuna kuna pozajmicom te se odrekao komunalnog doprinosa u visini od tri milijuna kuna. Unatoč tome, druga zgrada s 56 stanova još uvijek nije gotova. Za te dvije zgrade planirali su potrošiti 49,4 milijuna kuna, a do sada su, uključujući i neplaćeni komunalni doprinos Grada Varaždina, primljena 63 milijuna kuna – ustvrdio je Bunić.

Bunić: POS se temelji na povjerenju, a tu ga više nema

Činjenica da su ljudi otplaćivali kredite za stanove za koje nisu znali hoće li i kada biti gotovi, narušila je ugled Gradskih stanova na čelu s Kukecom. Kupcima koji su zbog kašnjenja raskinuli predugovore morali su vratiti novac i to uz kamatu od 12 posto.

– Poticana stanogradnja temelji se na tome da kupite nekretninu za koju vam APN ili javna ustanova jamči da će biti dovršena i da ćete, nakon što platite 60 posto vrijednosti stana, u nju useliti. Tog povjerenja više nema – ustvrdio je Bunić.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje