Povežite se s nama

U fokusu

Smeće se odvozi u čak pet županija: od Krapine i Karlovca, pa do Vukovara

Objavljeno:

- dana

SMEĆE NA REVIZIJI

Komunalni otpad prikupljen u domaćinstvima i tvrtkama u Varaždinskoj županiji trenutno se odlaže na četiri odlagališta u županiji, ali i na čak šest odlagališta diljem Hrvatske.

Od 28 općina i gradova u Varaždinskoj županiji, njih 17 otpad odlaže na službenim odlagalištima u županiji: Čretu, Gornjem Vratnu, Jerovcu i Meki. Smeće iz preostalih 11 općina i gradova – Varaždina, Trnovca Bartolovečkog, Petrijanca, Vinice i Svetog Ilije, Varaždinskih Toplica, Breznice, Brezničkog Huma, Gornjeg Kneginca, Martijanca i Visokog – odvozi se na odlagališta Ilovac u Karlovačkoj županiji, Gorjak u Krapinsko-zagorskoj županiji, Johovača u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Doroslov i Belišće u Osječko-baranjskoj županiji te Petrovačka dola u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

To su podaci iz Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom na području Varaždinske županije Državnog ureda za reviziju, koji je isti posao obavio i u preostalim hrvatskim županijama te Gradu Zagrebu.

 

Neusklađenost: u planu Grada MBO postrojenje u Brezju, a u planu Županije na Motičnjaku

Revizori su isto tako utvrdili da stanje na terenu nije usklađeno s planovima gospodarenja otpadom grada Varaždina i Varaždinske županije. Županijski plan donesen je 2008., a plan Grada 2009.
– U planu gospodarenja otpadom grada Varaždina navodi se da se do odabira županije o načinu zbrinjavanja komunalnog otpada (regionalni centar ili županijski centar), kao tehnologija gospodarenja otpadom odabere baliranje i privremeno skladištenje (što se provodi od 2005. na lokaciji Brezje). (…) Proizlazi da je planovima gospodarenja otpadom na području Varaždinske županije planirana izgradnja dva pogona za mehaničko-biološku obradu otpada (planom Grada Varaždina i Varaždinske županije) na području grada Varaždina (lokacija Motičnjak i Brezje II). Navedeno nije bilo u skladu s odredbama Zakona o otpadu kojima je propisano da planovi gospodarenja otpadom gradova i općina moraju biti usklađeni sa županijskim planom gospodarenja otpadom – navedeno je u izvješću.

Mijenjali mišljenje

Županija je pokrenula izmjene Plana, ali ih nije provela u djelo zbog donošenja novog zakona. Revizori su utvrdili da su u posljednjih 11 godina mijenjali mišljenje.
– Unatoč radnjama koje su poduzimane od 2003. za zbrinjavanje otpada na regionalnoj osnovi, Županija se donesenim Planom gospodarenja otpadom u ožujku 2008. opredijelila za sustav gospodarenja otpadom putem županijskog centra za gospodarenje otpadom, da bi se u ožujku 2009. ponovo vratila konceptu zbrinjavanju otpada na regionalnoj osnovi – naveli su.

Prije pet godina su zajedno s Međimurskom, Koprivničko-križevačkom i Krapinsko-zagorskom županijom osnovali Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica.
Vlada je u lipnju taj projekt, čija se vrijednost procjenjuje na 760 milijuna kuna, proglasila strateškim projektom Republike Hrvatske. Između 2017. i 2019. godine sav otpad iz Varaždinske županije tamo bi se trebao zbrinjavati zajedno s otpadom iz još tri županije sjeverne Hrvatske.

Otpad iz Varaždina i četiri općine se u Brezju balirao od 2005. godine, pa sve do listopada prošle godine

U Piškornici će, prema planovima, biti izgrađeno postrojenje za mehaničko-biološku obradu. Gledaju li se planovi gospodarenja otpadom Grada Varaždina i Županije, u planu je izgradnja još dva postrojenja za mehaničko-biološku obradu i to u Varaždinu – u Brezju i na Motičnjaku. Kao što je poznato, izgrađena je samo MBO tvornica u Brezju, a otpad iz Varaždina se tamo ne zbrinjava. Do kolovoza prošle godine baliran je na odlagalištu u Brezju, a od tada se odvozi izvan županije. Istovremeno, sanacija tog odlagališta nije počela.
Iako je još uvijek dio županijskog plana, od izgradnje MBO postrojenja na Motičnjaka se odustalo, jer se Županija opredijelila za regionalni način gospodarenja otpadom. Tako se izgradnja MBO postrojenja sada planira u Piškornici. Ni to nije bez mane: revizori su utvrdili da je planirani kapacitet tog postrojenja znatno veći od količina otpada koje se godišnje proizvedu na sjeveru Hrvatske.
Prema podacima resorne agencije, godišnje se u četiri županije proizvede 101.381 tona otpada, od čega su na odlagališta predane 84.043 tone. Planirani kapacitet postrojenja je obrada 150.000 tona otpada godišnje. – Upitna je iskorištenost kapaciteta predloženog postrojenja za mehaničko-biološku obradu – naveli su revizori. Predložili su da se to preispita jer je količina proizvedenog otpada značajno manja od kapaciteta postrojenja.

“Nisu se štitili interesi građana”

“Zbrinjavanje komunalnog otpada za područje grada Varaždina nije provođeno na način da se vodilo računa o zaštiti interesa građana”, navedeno je u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom na području Varaždinske županije.
– Do vremena obavljanja revizije (lipanj 2014.), problem trajnog zbrinjavanja baliranog otpada nije riješen. Fond se u srpnju 2014. očitovao da je načelno spreman i suglasan sufinancirati projekt zbrinjavanja ovog otpada do 60 posto opravdanih troškova zbrinjavanja otpada ako se dokaže primjena prvenstva gospodarenja otpadom, pri čemu će se ostvariti najbolji ishod za okoliš – naveli su.

Od tada do ovog mjeseca novosti nije bilo: gradonačelnik Goran Habuš je već nekoliko puta ponovio da Grad čeka laboratorijske nalaze o stanju bala, nakog čega bi pristupili izradi Plana zbrinjavanja koji bi onda dostavili Fondu.
Državni revizori su predložili da se uz “maksimalni angažman svih relevantnih i stručnih institucija i tijela pronađe rješenje za rješavanje problema baliranog komunalnog otpada”. Napomenuli su da pritom “treba voditi računa o rizicima za okoliš, klimu i ljudsko zdravlje te troškovima zbrinjavanja”.
Komunalni otpad iz varaždinskih domaćinstava u Brezju se balirao do 1. kolovoza prošle godine, a iz četiri općine – Trnovca Bartolovečkog, Petrijanca, Vinice i Svetog Ilije – do 14. listopada 2013.

Izvor:
Foto:

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Evo kako napreduje čišćenje jezera u Takošćanu, dnevno se odveze do 2500 metara kubnih sedimenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.

– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.

Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.

Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.

U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje