Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Županijska komora Varaždin dodijelila Zlatne kune, nagrada za životno djelo Borisu Kosu

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Objavljeno:

- dana

HGK Županijska komora Varaždin danas je dodijelila priznanja Plakete Zlatna kuna za najuspješnije županijske tvrtke u 2022. godini.

Zlatnu kunu za malo trgovačko društvo dobila je tvrtka Welding Piping Service iz Jalkovca, a tvrtka Terralog iz Varaždina dobila je ovo priznanje za srednje trgovačko društvo. Zlatna kuna za veliko trgovačko društvo pripala je Knauf Insulationu iz Novog Marofa.

Priznanje za životno djelo HGK Županijska komora Varaždin dodijelila je Borisu Kosu, direktoru tvrtke Kos Transporti iz Varaždina.

Predsjednika HGK Županijske komore Varaždin Dragutin Gložinić rekao je da je 2022. godina za poduzetnike bila postkovidna, odnosno godina oporavka.

– Godina je po svim pokazateljima bila bolja od 2021., osim po investicijama, koje su malo pale. Naše gospodarstvo je žilavo. Gotovo 10 % radne snage u našoj je županiji uvezeno, odnosno su strani radnici. U perspektivi to nije rješenje pa potičemo to da se radi balans između domaćih i stranih radnika. Posebno je važno da je u tijeku tehnološka revolucija u industriji te digitalna transformacija gospodarstva i mi nastojimo svim mjerama uputiti tvrtke da se sustavno uključe u taj proces – istaknuo je Gložinić.

Dobitnik nagrade za životno djelo bio je vidno dirnut.

– Sada mi je 50 godina od kada sam počeo raditi i 45 godina obrtništva. Na početku je to bilo puno lakše i bili smo mlađi te je bilo više elana. Ali nastavljamo svoj put te smatram da i dalje idemo prema pozitivnom. Danas je teže raditi nego prije, ali utabanim stazama i korak po korak idemo prema naprijed. Hvala lijepa svima koji su me predložili za nagradu za životno djelo i mislim da je to podstrek za dalje – rekao je Boris Kos.

Grad Varaždin je prije nekoliko dana osvojio prestižnu nagradu u kategoriji za Najbolji veliki grad za gospodarstvo, a na dodjeli Zlatne kune gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj zbog toga nije krio zadovoljstvo.

– Stvaramo poduzetničku klimu u Varaždinu, a o tome najbolje govori pet velikih investicija u gradu Varaždinu. Podravka je iz Umaga u Varaždin preselila svoju tvornicu rajčica i to je investicija od 14 milijuna eura. Drugi tjedan se polaže kamen temeljac nove MIV-ove tvornice i njihov partner Hawle iz Njemačke gradi tvornicu vrijednu 55 milijuna eura. NTH je krenuo graditi svoju upravnu zgradu vrijednu 10 milijuna eura. Dali smo upravo građevinske dozvole za veliku investiciju švicarskog Variosystemsa koji će u našem Brezju proizvoditi elektroničke komponente i to je investicija vrijedna gotovo 20 milijuna eura. S našim FOI-em radimo predinkubacijski centar za naše poduzetnike, prije nego uđu u Tehnološki park – samo su neki od projekata o kojima je govorio Bosilj.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak naglasak je stavio na nikad veći ulagački ciklus u Županiju. Govorio je o visokoj zaposlenosti te dodao da brojke pokazuju da se svaki 10 stanovnik Varaždinske županije bavi nekim oblikom poduzetništva.

U fokusu

HBOR projekte u Varaždinskoj županiji podržao s oko 373 milijuna eura  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bili su u četvrtak, 22. veljače, u prostoru Kulturnog centra Ivan Rabuzin, domaćini radionica u okviru kojih su prezentirane mogućnosti financiranja kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave tijekom 2024. godine.

Na radionici je bilo govora i o mogućnostima financiranja poslovnih subjekata, s naglaskom na financiranje uz snižene troškove kreditnog zaduženja.

Stručni tim HBOR-a predstavio je jamstva Banke iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za financiranje investicija komunalnih društava, a okupljenima je prezentirana i mogućnost subvencioniranja kamatne stope iz fonda NPOO-a. HBOR je u 30 godina poslovanja financirao više od 69.000 projekata u iznosu od gotovo 30 milijardi eura, a velik dio njih upravo na području Varaždinske županije.

– Samo unutar posljednjih deset godina HBOR je na području Varaždinske županije podržao gotovo 1000 projekata u vrijednosti od oko 373 milijuna eura. Smatram da smo dobro krenuli, ali i da trebamo nastaviti još boljim i jačim tempom – u uvodu je poručila Suzana Laušin-Katanec, direktorica Sektora kreditiranja HBOR-a, dodavši da Banka ima itekako što za ponuditi posebno u vremenima viših kamatnih stopa.

– Upravo je HBOR institucija koja će pomoći u pronalasku rješenja za povoljnije financiranje. Naime, jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave na raspolaganju su redovni kreditni programi HBOR-a za financiranje prihvatljivih i neprihvatljivih troškova EU projekata s rokovima otplate do 15 godina, ali i program Investicije javnog sektora. Zatim, NPOO financijski instrumenti, a od 2024. godine i financijski instrumenti u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. – poručila je Laušin-Katanec.

Prezentiran je i model izdavanja jamstva za kredite u okviru NPOO-a.

– Cilj NPOO mjera HBOR-a je potaknuti nove investicije privatnog i javnog sektora u zelenu i digitalnu tranziciju, ali i omogućiti podršku „običnim” projektima jačanja konkurentnosti – rekao je koordinator područnih ureda HBOR-a Tomislav Marković, dodavši da u ciljeve spada i horizontalni pristup mjerama bez ograničenja u veličinama poduzetnika i sektorima.

Proces izdavanja jamstva odvija se u nekoliko koraka, a započinje zahtjevom komunalnog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za odobrenjem investicijskog kredita HBOR-u, nekoj od banaka ili leasing društava. Sva daljnja komunikacija odvija se između financijskih kuća i HBOR-a.

– Kamatnu stopu je moguće subvencionirati do maksimalno 75 posto iznosa, ovisno o vrsti ulaganja i propisima o državnim potporama iz financijskih instrumenata Fonda subvencija iz NPOO-a – dodaje Marković.

A da su ovakve radionice itekako korisne i potrebne, potvrdio je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

– Europska unija trenutno je u situaciji da kamate rastu jer Europska središnja banka na taj način usporava inflaciju. Imali smo krasan period vrlo niskih kamata koje su bile, kažimo to tako, komercijalne kamate u bankama od 1,5 do 2 posto. Sada se to mijenja, ali vjerujem da HBOR ima odgovore i može ponuditi ono što ne mogu komercijalne banke – mišljenja je Jenkač.

Gradonačelnik Novog Marofa pohvalio je i novu praksu HBOR-a koja se u potpunosti otvara prema krajnjim korisnicima.

– Do prije desetak godina do HBOR-a se teško dolazilo, a ako ste u tome i uspjeli, zahtjevi su se sporo rješavali i zapravo ste bili primorani rješenje tražiti putem komercijalnih banaka. U međuvremenu su se neke stvari ipak promijenile, a ovakva okupljanja i želja HBOR-a da postane pristupačan nama na najnižoj razini lokalne samouprave, dokaz su njihove proaktivnosti i promjena u poslovnoj politici. Vjerujem da smo svi dobili mnoštvo informacija o programima i kreditnim linijama, ali i o načinima ostvarivanja povoljnijih uvjeta za financiranje velikih projekata koji će u konačnici služiti našim građanima i podići kvalitetu njihova života – zaključio je gradonačelnik Jenkač.

Nastavite čitati

U fokusu

Za branje visibaba i ostalih proljetnica propisane su drakonske kazne

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

visibaba

Potrebno je dopuštenje Ministarstva, kazne za fizičke osobe kreću se od 900 do 4000 eura, za pravne je to od 3000 do više od 26.500 eura, a istim će se iznosima kažnjavati i berači visibaba, ljubica.

Visibabe, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci, znani i kao zvončići samo su neki od prvih vjesnika proljeća koji su posljednjih dana, dolaskom viših temperatura, prošarali livade. Kako bi svoje domove ispunili njihovim opojnim mirisima i ukrasili stolove volimo ih brati čim počnu nicati, no iz županijske Javne ustanove Zeleni prsten stiglo je upozorenje o kaznama za berače, piše Večernji list.

Za prijestupnike su tako propisane novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.318,10 eura, a mogu se popesti čak i do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati iznosima od 929,10 do 3.981,68 eura.

Istim će se iznosima kažnjavati i branje proljetnica poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca, ukoliko se prije, također ne ishodi dopuštenje Ministarstva, a na što je, podsjetimo, Državni inspektorat upozoravao i prijašnjih godina.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje