Iz perspektive psihologije rada, razdoblje odmora pruža priliku za distanciranje i oporavak od stresa izazvanog poslom.

Istraživanja pokazuju da se tijekom godišnjeg odmora događaju pozitivne promjene u raznim pokazateljima dobrobiti: raspoloženje, razina energije, zadovoljstvo, zdravstveni status i razina napetosti, piše stampar.hr. Neka istraživanja pokazuju i da odmori u obliku rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka.

Što napraviti prije, za vrijeme i nakon odmora?  

Prije odmora – pokušajte se osvrnuti na protekle mjesece i postavite si pitanje što vam trenutno od odmora najviše treba i što biste htjeli doživjeti. Ponekad odmor može predstavljati aktivno istraživanje novih zemalja s obitelji, vikend izlet s prijateljima ili ležanje na plaži – i svaki je tip vrijedan i značajan jer ispunjava različite ljudske potrebe. Ako ne možete organizirati baš onu vrstu odmora koju biste željeli, pokušajte prilagoditi dio odmora, kako bi bio u skladu s potrebom koju ste prepoznali. Ne zaboravite postaviti realistična očekivanja od odmora na koji idete. 

Za vrijeme odmora  – pokušajte se zaista odvojiti od posla i usmjeravajte se na to da budete u trenutku. Također, korisno je uključiti i aktivnosti opuštanja u svoj raspored – iako se ponekad mogu činiti kao gubljenje dragocjenog vremena, upravo su kvalitetan san i opuštanje važni faktori oporavka organizma, a povezani su i s dugotrajnijim pozitivnim učincima odmora. Ukratko, ono što najviše potiče porast zdravlja i dobrobiti tijekom odmora jesu provođenje dijela vremena u pasivnom opuštanju i uživanje u aktivnim dijelovima odmora. 

Nakon odmora  – po povratku s odmora ostavite si malo vremena kako biste stigli obaviti sve aktivnosti koje nas najčešće čekaju po povratku s putovanja te kako biste se konačno pripremili na svoju uobičajenu rutinu. Pokušajte se vratiti u ustaljeni ritam spavanja ili vrstu prehrane u kojoj inače uživate, ali i tako da pokušate strukturirati svoj prvi radni dan ili tjedan te da definirate okvirne ciljeve koje želite postići u dolazećem razdoblju. 

Koliko god voljeli svoj posao, tijekom godine potrošimo zalihe energije, motivacije i volje za poslom koji obavljamo i naša učinkovitost pada. Ukoliko smo stalno izloženi zahtjevnim i stresnim situacijama na poslu, odmor nakon radnog vremena nije dostatan za potpuni oporavak jer nas kod kuće, najčešće, čekaju dodatne obaveze. Takav ritam povećava stres i  negativno utječe na naše zdravlje. 

Ponavljajući i potpuni odmor od posla je krucijalan za prevenciju poteškoća sa zdravljem i osjećaj dobrobiti. Međutim, osim što je važno sebi s vremena na vrijeme priuštiti odmor, jako je važno dobro iskoristiti vrijeme koje imamo za odmor. 

Pozitivna iskustva povezana s odmorom (npr. zadovoljstvo koja proizlazi iz aktivnosti, opuštanje) mogu proširiti repertoar aktivnosti i potaknuti kreativnost, želju za povezivanjem s drugima (obitelji, bračnim partnerom), što dovodi do povećanja osjećaja zadovoljstva i dobrobiti. 

Znamo da ne trebamo posebno podsjećati, no ovo su neke od prednosti (korištenja) godišnjih odmora:  

• Pozitivne posljedice godišnjeg odmora traju najmanje dva tjedna dulje od vremena koje smo proveli na odmoru, a u nekim slučajevima pozitivne posljedice se osjećaju mjesecima kasnije. 

• Kvalitetan odmor vrlo je značajan za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje. 

• Bilo da izgarate na poslu ili ste pod ogromnim stresom, godišnji će vam odmor značajno umanjiti te simptome.  

• Istraživanja pokazuju da oni koji idu na godišnji odmor umanjuju rizik od preuranjene smrti za 20 posto, a ako barem jednom godišnje ne odete na odmor, povećavate šanse od preuranjene smrti za 21 posto. 

• Ljudi su općenito zadovoljniji životom kad odu na godišnji odmor i vraćaju se s više energije i pozitivniji. Odmor vam daje vremena da osvježite i obnovite moždane stanice pa se vraćate na posao kreativniji i produktivniji.