Snage srednjoškolaca s područja Varaždinske županije namjere su da nastave školovanje, visoke aspiracije za budućnost, podrška prijatelja, roditelja i drugih odraslih te relativno visoko zadovoljstvo stupnjem bliskosti u obitelji. Od rizičnih ponašanja najčešće se javljaju konzumacija alkohola i marihuane, a visoka je stopa vršnjačkog nasilja, posebice nasilja putem interneta. Visoka je i razina problema mentalnog zdravlja, što najviše zabrinjava.

Sažetak je to istraživanja o razvoju adolescenata u Varaždinskoj županiji, koje je proveo tim Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz podršku Varaždinske županije.

Rezultate su predstavili u petak, 29. studenoga, u Studentskom domu u Varaždinu, gdje je održan okrugli stol na kojem su o rezultatima raspravljali zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak, predstojnik podružnice Obiteljskog centra Varaždin Siniša Česi, voditeljica Centra izvrsnosti za komunikaciju Snježana Pejnović i dr. sc. Zlatko Bukvić iz Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.

U istraživanju je sudjelovalo 1.647 mladih u dobi od 14 do 19 godina iz devet srednjih škola s područja Varaždinske županije, kao dio projekta „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ u koji je ukupno bilo uključeno 5.317 učenika srednjih škola iz četiriju hrvatskih gradova, Varaždina, Pule, Splita i Osijeka. Istraživanje na području Varaždinske županije koordinirala je asistentica Matea Belošević, a projektni partner bio je Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport uz podršku pročelnika Miroslava Huđeka.

Cilj je bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme, a u Varaždinskoj županiji je istraživanje provedeno na uzorku od gotovo 30 posto cjelokupne srednjoškolske populacije.

– Istraživanje je pokazalo slične trendove kao u ostalim hrvatskim gradovima, a to su, nažalost, dosta visoke stope problema mentalnog zdravlja sa simptomima anksioznosti, depresivnosti i stresa. To nas najviše zabrinjava. No, utvrdili smo i brojne aspekte pozitivnog razvoja adolescenata, koji su privrženi obitelji, imaju dobre odnose s prijateljima, pa čak i nastavnicima u školi. Imaju namjeru nastaviti školovanje iako kažu da u školu ne vole ići. U kontekstu aktualnih društveno-političkih događaja, to nam je jedan od znakova da je odgojno-obrazovnom sustavu jako potrebna reforma, a da je nastavnicima doista potrebna podrška. Naše istraživanje pokazuje da u razredu od 25 učenika gotovo da više nema učenika koji je prosječan u smislu da nije zahtjevan – rekla je rekla doc. dr. sc. Miranda Novak, voditeljica projekta.

Posebno je istaknula razliku između djevojaka i mladića kad su u pitanju utvrđeni problemi. – Djevojke su više sklone imati simptome problema mentalnog zdravlja, dok mladići više konzumiraju alkohol, marihuanu i više su podložni eksternaliziranim ponašanjima, posebice, recimo, kockanju ili klađenju – navela je doc. dr. sc. Novak.

Socijalni pedagog Siniša Česi, predstavnik Obiteljskog centra Varaždin, priznao je da ga je iznenadio podatak da gotovo 20 posto mladih ima suicidalne misli, da osjećaju strah, tjeskobu ili depresiju.

– Očito je da dio mladih koji je povučen, koji nije toliko u prvom planu, ima problema. Teško se otvaraju i ne dolaze u institucije koje bi im mogle pomoći, pa na tome moramo poraditi. Jedna od ideja je da se pokrenu on-line radionice za mlade i njihove roditelje kako bi iz sigurnosti svoje kuće dobili informacije i podatke o tome kome se i kada obratiti za pomoć – rekao je Česi.