Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj uskoro bi mogao biti stranac
Uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, u Hrvatskoj će do 2030. biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika, pa bi...
U fokusu
Od 1. listopada Vlada na novi način financijski podržava vrtiće, nekoj djeci bit će pokriveno do 50 % cijene smještaja
Foto: Ilustracija
Vlada je izradila novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića, kojim će gradovi i općine dobiti sredstva koja će im rasteretiti proračune, a također se omogućuje smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića, objavila je Vlada.
Premijer je naglasio kako je ovo prva Vlada koja će osigurati sustavnu podršku u financiranju dječjih vrtića od doprinosa od 6,25 % pa čak do 50 % prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada, odnosno općine.
Financiranje će započeti već od 1. listopada ove godine, a godišnje će se na to izdvajati preko 70 milijuna eura. Primjerice, za Grad Zagreb, taj iznos će biti 7,7 milijuna eura.
Nova ulaganja u vrtiće
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javno savjetovanje 13. rujna poslalo Prijedlog uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića.
Premijer je pojasnio da je Vlada izradila novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića koji upotpunjuje napore u razvoju kvalitetnog sustava predškolskog odgoja i obrazovanja koje je dostupno svoj djeci u Hrvatskoj.
– Osiguravamo sredstva jedinicama lokalne i područne samouprave za dječje vrtiće čiji su oni osnivači kao i za privatne vrtiće. Prva smo Vlada koja će osigurati sustavnu podršku u financiranju dječjih vrtića, od doprinosa od 6,25 posto pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedine sredine – kazao je premijer Plenković i najavio da će financiranja započeti već od 1. listopada ove godine, a godišnje će se za to izdvajati preko 70 milijuna eura.
Time se, dodao je, gradovima i općinama omogućava rasterećenje proračuna te dodatna ulaganja u gradnju vrtića, povećanje plaća, zapošljavanje dodatnih djelatnika i omogućuje se smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića.
Poseban prioritet, naglasio je, jest briga o građanima na otocima i u brdsko-planinskim područjima, za koje je potvrđen dodatni postotni udio od 15 %.
Premijer je istaknuo da je sve to dio ulaganja u predškolsko obrazovanje, uz ulaganja u školsko obrazovanje, podsjetivši na to da Vlada već osigurava besplatan prijevoz, udžbenike i obrok za sve učenike u osnovnim školama.
To će dodatno biti upotpunjeno i novim krugom poreznih izmjena kojima se jača fiskalna autonomija općina i gradova, a koji će tako moći pridonijeti i ovom segmentu politike i brizi o najmlađima.
Premijer je podsjetio i na ulaganja u predškolski odgoj, odnosno 530 milijuna eura koja se samo kroz proračun Ministarstva izdvajaju kako bismo imali još 39.000 novih mjesta u vrtićima.
– Time ćemo pridonijeti našem cilju da 90 % djece u Hrvatskoj ima svoje mjesto u vrtiću. Prije samo tri godine bili smo na 78 %, dakle munjevit napredak u ispunjavanju ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije – rekao je premijer Plenković.
U fokusu
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
U fokusu
Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Život i društvoprije 8 sati
Na 1. svibnja varaždinski će policajci posebno motriti mopediste i motocikliste
Život i društvoprije 9 sati
Ožujak je na varaždinskom području bio iznadprosječno kišan
Život i društvoprije 10 sati
TZ Grada Varaždina jedina iz Hrvatske na Globalnoj konferenciji o održivom turizmu u Stockholmu
Život i društvoprije 12 sati
Na gradskom groblju u Varaždinu položeni vijenci povodom obilježavanja operacije „Bljesak“
U fokusuprije 13 sati
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Sponzoriraniprije 5 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
