Vlasnik dućana u koji hrle Varaždinci i Međimurci bankrotirao
Steinhoff International u Nizozemskoj je predao plan restrukturiranja kojim će se ta južnoafrička tvrtka pokušati izvući iz bankrota, piše Tportal....
Općina Beretinec ove godine slavi 30 godina od osnutka, a povodom Dana Općine Beretinec i blagdana Uzvišenja svetoga Križa održana je svečana sjednica Općine Beretinec, kao i dodjela nagrada Općine. Bila je to izvrsna prilika prisjetiti se i prvih dana lokalne samouprave, a upravo to je napravio i predsjednik Općinskog vijeća Hrvoje Kapeš.
-Upravo u ovoj zgradi prije 30 godina konstituirano je Općinsko vijeće kao prvo predstavničko tijelo u Varaždinskoj županiji. S obzirom da smo zbog vizionarstva i samodoprinosa građana već imali ovu zgradu, nismo imali problema s općinskim sjedištem s čim se mučila većina tada osnovanih općina već se odmah krenulo na rješavanje komunalnih problema – podsjetio je Kapeš.
Također, Kapeš je iskoristio priliku da se osvrne na aktualne projekte u općini.
-Danas smo tek na polovici mandata, a povukli smo preko 500.000,00 eura, što je gotovo jednako koliko i u protekla dva mandata. Općina Beretinec je danas mala, moderna, zelena Općina sa svim sadržajima za život, a zbog svega onoga što je Općina bila, što jest i što će biti, smatram da smo opravdali svoje postojanje – naglasio je Kapeš.
Sadašnji načelnik Nikola Žganec, osmi je načelnik Općine Beretinec. Kako kaže, svaku svoju dužnost izvršava s osobitom čašću te vjeruje da će, zajedno sa svojim suradnicima, opravdati svoj rad.
-Držimo se svojih obećanja, neka područja nadopunjavamo novim programima, imamo nove projekte, i ono najbitnije, saslušamo svakoga i surađujemo sa svima – započeo je načelnik Žganec i dodao kako su nakon dvije godine mandata postavljeni jedni novi, viši standardi!
Kao jedan od glavnih ciljeva postavljeno je ulaganje u infrastrukturu.
-U dvije godine modernizirali smo i asfaltirali više nerazvrstanih cesta nego unatrag 15 godina. Radimo i na sanacijama klizišta, uređenju kanala, poljskih putova, na sanaciji raznih deponija, a isto tako kontinuirano razvijamo dječju i sportsku infrastrukturu – objasnio je načelnik Žganec i naveo one najbitnije projekte među kojima je i modernizacija 1,7 kilometara nerazvrstanih cesta vrijednosti gotovo 240 tisuća eura.
Načelnik je istaknuo kako u Općini ne zaostaju ni ulaganja u obrazovanje, vrtić, nova zapošljavanja, ulaganja u ljude, plaće, razna sufinanciranja, predavanja, izleti i druženja. Naglasio je i kako je Općina Beretinec dio novo osnovane Turističke zajednice Varaždinski bregi, koja uspješno radi na spajanju i razvoju turističkih aktivnosti općina Kneginec Gornji, Sveti Ilija, Vidovec i Beretinec.
Naglasio je Žganec kako je ove godine Općina Beretinec bila iznimno uspješna u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, kao i iz raznih ministarstava i ostalih izvora. Tako je Općina s prijavljenim projektima, u sklopu javnih poziva i natječaja, u dvije godine prihodovala preko 506.278,60 eura!
-Od projekata koji se ističu je projekt izgradnje sustava javne rasvjete vrijedan 71 tisuću eura, za što su sredstva stigla iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine – jedan je od nabrojanih projekata od strane načelnika.
U razdoblju koje slijedi načelnik očekuje početak prve faze izgradnje brze ceste na dionici od čvorišta Varaždin do čvorišta Cerje Tužno, te modernizaciju županijske ceste na dionici od Beretinca do naselja Črešnjevo. Osim toga, u planu je i izgradnja crpne stanice za potrebe kanalizacijskog sustava, za što je već ishođena građevinska dozvola. Vjeruje i da će dvorac Šaulovec u narednom razdoblju zasjati u novome ruhu.
-Vjerujem da će se, uz napore svih županijskih službi, a posebice pročelnika Miroslava Huđeka i župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, dvorac privesti svojoj svrsi, a to je novo središte Europskog talent centra Hrvatske te centara izvrsnosti Varaždinske županije – zaključio je načelnik.
Svečanoj sjednici je nazočio i varaždinski župan Anđelko Stričak koji je svim žiteljima Općine Beretinec čestitao na njihovom danu te na 30-oj obljetnici općine.
-To je bila prva Općina koja je ’93. nakon izbora održala svoju konstituirajuću sjednicu. Općina se jako dobro razvija, postoji niz investicija – od uređenih cesta, do izgradnje gospodarske zone, a ono što se svakako izdvaja je dvorac Šaulovac kojega Županija namjerava urediti za potrebe Europskog talent centra, odnosno Centra izvrsnosti Varaždinske županije – napomenuo je župan Stričak i dodao kako se s Ministarstvom regionalnog razvoja sklopio ugovor o financiranju projektne dokumentacije.
Okupljenima se obratio i saborski zastupnik Predrag Štromar koji Općinu Beretinec vidi kao izuzetno prosperitetnu općinu u kojoj je vidljiv veliki napredak u posljednjih nekoliko godina, kako u komunalnoj, tako i u društvenoj infrastrukturi.
-Ovdje su ljudi u prvom planu. Mnogo se ulaže u sport i kulturu, ali i u predškolski odgoj. Izuzetno mi je drago da će načelnik i Općina dobiti veliki dio sredstava za poboljšanje uvjeta u dječjem vrtiću temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske. Naime, trenutno je u javnoj raspravio pravilnik kojim se dodjeljuju sredstva, a za nekoliko dana bit će i na Vladi. Tako će dječji vrtić pružati još kvalitetnije uvjete djeci i zaposlenicima – kazao je Štromar.
Uime prisutnih gradonačelnika i načelnika okupljenima se obratio Goran Kaniški, načelnik Općine Gornji Kneginec koji je ujedno i predsjednik Turističke zajednice Varaždinski bregi. Čestitao je vodstvu Općine na svim projektima i uspjesima te im poručio da u tom ritmu nastave i dalje.
NAGRADE I PRIZNANJA
Ovakve su svečanosti prigoda da se istaknu pojedinci čija postignuća uspješno promoviraju Općinu. U nastavku svečane sjednice dodijeljena su općinska priznanja sljedećim osobama:
Viktorija Beli, Petar Kovačić, Petra Šestak, Magdalena Mekota, Franka Palfi, Karlo Puček, Monika Šestak, Ella Broz, Ema Fogec, Jan Dolar, Patrik Pokos, Vanesa Bencek, Ida Horvatić, Petar Bosilj, Klara Požgaj, Nataša Škriljevečki, Marija Žimbrek, Lovro Sladić, Anamarija Mežnarić, Tena Lisičak, Marta Kapeš, Mateo Njegovec, Karla Šarec, Stjepan Marčun, Matija Harjač, Simon Žganec, Sara Eršeg i Gita Šantek.
A nagrađene su i učenice generacije Lana Dolar i Dorotea Fogec te dugogodišnji komunalni djelatnik Općine Beretinec Ivan Horvat. Za doprinos ugledu i promociji Općine u zemlji i svijetu nagrađeni su Lana Šćukanec, Maja Ferenčak te prečasni Izidor Ferek, koji se obratio okupljenima uime svih nagrađenih.
Sredinom ove godine Župnijska skupština Varaždinske župnije izglasala je obnovu dvorca Šaulovec u iznosu od 350.000 eura.
Radi se o nepokretnom kulturnom dobru u vlasništvu Varaždinske županije i bilo je planirano da radove financira Varaždinska županija iz svog proračuna za ovu godinu.
Ipak, financiranje obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec ponovno će se naći pred županijskim vijećnicima 4. rujna. Naime, Županija je za ovo dobila 60.000 eura od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, pa treba ponovno glasati.
– Odlukom o prihvaćanju Projekta obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec
(„Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 47/23.) utvrđena je planirana vrijednost projekta
u iznosu od 350.000 eura sredstvima Varaždinske županije, planiranim u Proračunu Varaždinske županije za 2023. godinu. U međuvremenu je izrađen glavni i izvedbeni projekt za zgradu upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec te pripadajući troškovnici iz kojih proizlazi procijenjena vrijednost projekta od 350.000 eura bez PDV-a i predviđeno trajanje radova od 12 mjeseci. Na temelju Javnog poziva za Program podrške regionalnom razvoju, od strane
Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Varaždinska županija podnijela je
Zahtjev za sufinanciranje provedbe projekta “Građevinska sanacija objekta upravitelja
kompleksa dvorca Šaulovec”, te su joj dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 60.000 eura zbog čega je potrebno izvršiti usklađivanje izvora financiranja. Ugovor o financiranju broj je potpisan 16. kolovoza 2023. godine. Preostala sredstva će osigurati Varaždinska županija, po ugovorenim cijenama nakon provedenog postupka javne nabave u proračunskim godinama 2023. i 2024. godine prema posebnom aktu župana. Zbog navedenih okolnosti koje Varaždinska županija nije mogla predvidjeti (povećanje cijena i otežani uvjeti nabave materijala i opreme, rok izvođenja radova i dodatnog izvora financiranja), predlaže se izmjena Odluke o prihvaćanju Projekta obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec – objašnjeno je u Odluci koja će se naći pred vijećnicima.
Projekt obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec, odnosi se na građevinsku sanaciju i usklađenje s konzervatorskim uvjetima bivše pomoćne zgrade vinarije u javnu i društvenu namjenu u funkciji dvorca. Osim obavljanja funkcije administrativnog sjedišta javne ustanove “Europski talent centar Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije” ustanove za obrazovanje odraslih, zgrada bi imala i funkciju za provođenje obrazovnih programa te prezentacijskog prostora Dvorca Šaulovec.
Nakon što je Grad Zagreb najavio da će podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj bi od 1. siječnja sve bolnice išle na upravljanje državi, to će učiniti i Međimurska županija.
Na dnevnom redu županijske Skupštine, koja bi se trebala održati u četvrtak 5. listopada, nalazi se i prijedlog Odluke o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom Republike Hrvatske.
– Iako pravo vlasništva nad općim bolnicama ostaje jedinicama područne (regionalne) samouprave, ono je ograničeno jer upravljačka prava preuzima Republika Hrvatska, i to bez ikakve naknade, a i bez da su uvažene stvarne potrebe građana ili uzeti u obzir podneseni amandmani i inicijative u proceduri donošenja takvog Zakona i isti kritički razmotreni. Županijsku bolnicu Čakovec vlastitim su doprinosom izgradili stanovnici Međimurske županije, u njezinu je dogradnju i opremanje osnivač Međimurska županija ulagala velika sredstva kako bi njeni stanovnici imali najbolju zdravstvenu zaštitu, djelujući pritom ekonomično, i štedljivo raspolažući sredstvima, dok joj se sada oduzimaju osnivačka prava bez da se uopće otvorilo pitanje eventualne naknade za to, koja je Ustavom Republike Hrvatske propisana u slučaju ograničena prava vlasništva – stoji među ostalim u obrazloženju ove Odluke koju je pred vijećnike stavio župan Matija Posavec.
S prvim danom 2024. godine sve jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb prestaju biti osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica. Dio je to velike zdravstvene reforme kojom će sve bolnice postati državne, a Vlada RH i Ministarstvo zdravstva imenovat će većinu članova upravnog vijeća.
U trenutku kada je definitivno potvrđen prijenos vlasničkih i upravljačkih prava na državu, u Međimurju je pokrenuta javna inicijativa za očuvanje statusa jedine bolnice u najsjevernijoj hrvatskoj županiji, Županijskoj bolnici Čakovec. Glavnina političkih struktura i javnost spremno su ustali u obranu Županijske bolnice za koju jasno i nedvosmisleno poručuju da mora ostati pod lokalnom, odnosno županijskom upravom. Brzo su se Međimurci angažirali koristeći sve dostupne kanale za promociju “ZA” ostanka ŽB Čakovec pod županijskom upravom i “PROTIV” prebacivanja kontrole na državnu razinu. Vođeni idejom da nešto što je izglasano u Hrvatskom saboru ne znači da nije podložno promjenama, Međimurci su se okupili i u Facebook grupi pod nazivom “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!” koja je u kratkom roku dosegla 4700 članova.
I dok su se očekivali razgovori između predstavnika regionalne i državne vlasti oko pronalaske boljeg i pravednijeg rješenja, do njih ipak nije došlo.
– Ne, nije bilo nikakvih razgovora s Vladom RH kao ni s resornim ministrom, ali očekujem sada i taj korak – ističe Ivica Baksa, član Skupštine Međimurske županije i njezin podpredsjednik te ujedno i administrator grupe “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!”.
– Apeliram na hrvatsku Vladu i nadam se da će ipak proraditi razum kod konačne odluke te da će se ovaj put građani staviti na prvo mjesto. Odluka ipak još mora proći kroz ustavni proces putem kojeg ćemo i mi tražiti da se donese mišljenje o zadržavanju sadašnjeg statusa. No, ono što mene posebno zabrinjava bez obzira što se sada opet pojavio fokus na ovom problemu oko preuzimanja bolnica, što cijela tako ozbiljna stvar prolazi konstantno ispod radara. Ovo nikako nije dobar model tim više što smo imali sličan primjer u ne tako dalekoj prošlosti i koji nije dobro završio – dodaje Ivica Baksa.
Iz Vlade RH i Ministarstva zdravstva nastavljaju tvrditi da će se provedbom ove odluke povećati operativne funkcionalnosti i uspješnost bolnica te postići njihova financijska stabilnost. Da je to argument koji ne drži u potpunosti vodu, mišljenja je Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu.
– Jedan od ciljeva ove reforme smanjenje je dugova. Kada se uzme u obzir da je trenutno sedam državnih bolnica, ali su one najveće, dug je relativno sličan. Tako da se očito treba poraditi sustavno na ovoj problematici, jer nije situacija da su državne bolnice bez dugova pa da će se preuzimanjem modela poslovanja sve posložiti kako treba biti – kaže Jurković.
– Empirijski je dokazano da se uvijek donose bolje odluke i nađu kvalitetnija rješenja u decentraliziranom sustavu odlučivanja nego u onom centraliziranom. Problemi sekundarne zdravstvene zaštite nisu jednoobrazni na području cijele Republike Hrvatske i ne mogu se rješavati generalnim pristupom. Uporno ponavljam da svaka jedinica lokalne samouprave najbolje zna gdje su i kakvi problemi te ih je shodno tome puno lakše i fleksibilnije riješiti ih ukoliko se pojave unutar same bolnice. Upravo to što se događa s bolnicama koje su pod državnom upravom, zadesit će i sve ostale pa tako i našu čakovečku Bolnicu. A to je ono što želimo spriječiti stoga dajemo veliku podršku županu Matiji Posavcu koji je detektirao taj problem i daje sa svojim timom sve od sebe da do konačnog preuzimanja ne dođe – poručuje Baksa.
Vladina odluka još mora proći ocjenu ustavnosti, a neki poput Grada Zagreba već su najavili pokretanje ustavne tužbe, sad je to učinila i Međimurska županija. Kao jedan od glavnih argumenata koji im idu u prilog je odluka Ustavnog suda iz 2012. godine prema kojoj jedinice lokalne i područne samouprave, upravo zbog toga što su najbliže građanima na svom području, imaju pravo u suodlučivanju kada je riječ o osnivanju, spajanju ili ukidanju zdravstvenih ustanova na svom području.
– A upravo ovo je jedna takva odredba, odnosno odluka s kojom se mi ne slažemo i drago mi je da su sad i druge bolnice počele dizati glas. Naravno da ćemo uz druge bolnice i mi tražiti provjeru ustavnosti i vjerujte dati sve od sebe da naša Bolnica ostane naša kao što je i do sada bila te da se upravljačka prava neće promijeniti – zaključio je Ivica Baksa.
Osnivač ŽB Čakovec je Međimurska županija. Bolnicu su gradili žitelji Međimurja samodoprinosom i na starom je ulazu u bolnicu na mramornoj ploči pokraj vrata pisalo “Zahvaljujemo građanima Međimurja, koji su svojim samodoprinosom izgradili ovu bolnicu”. Gradnja je započela 1970. godine. Investicija građevinskog dijela iznosila je oko 50 milijuna dinara plus 11,2 milijuna dinara za opremu. Kad je izgrađena, imala je 478 kreveta ili 4,2 postelje na 1000 stanovnika. Bolnicu su s 5,5 milijuna dinara financirali mještani čakovečkih općina, Skupština, pandan današnjoj Županiji dala je tri milijuna, koliko i Republički fond za nerazvijene, a 2,2 milijuna stiglo iz Medicinskog centra Čakovec. Doprinosima se iz osobnih dohodaka skupilo 18,6 milijuna dinara, kreditima 10,5 milijuna, a i dobavljači opreme su kreditirali izgradnju s 11,5 milijuna dinara. Građevinski kombinat Međimurje, tada najveće lokalno poduzeće sa 7000 zaposlenih, kreditiralo je izgradnju s 8,5 milijuna dinara.
– Vlada se maćehinski odnosi prema sjeveru Hrvatske što samo potvrđuju odlukom o preuzimanju upravljačkih prava i činjenicom da će se našom Bolnicom upravljati iz Zagreba. Dođe li zaista do toga, bit će to povijesni presedan jedne Vlade – zaključuje Ivica Baksa.
U Čakovcu je u srijedu, 20. rujna 2023. godine, održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), te je Skupštini Međimurske županije upućena inicijativa kojom se od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da se izvan snage stave članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezanoj za preuzimanje osnivačkih prava države nad općim i županijskim bolnicama.
Međimurski župan i predsjednik NPS-a Matija Posavec istaknuo je kako je ideja osnivanja platforme promocija vrijednosti, rezultata i doprinosa sjevera Hrvatske, te kako bi imali pažnju centralne vlasti kakvu posljednjih 30 godina uživaju neki drugi dijelovi zemlje.
Članovi predsjedništva Nezavisne platforme sjever su gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.
Okupljanju u Čakovcu nazočili su i brojni načelnici i predstavnici općinskih i gradskih vijeća iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko zagorske županije, među njima i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.
Svi oni jednoglasno su podržali inicijativu Nezavisne platforme Sjever o upućivanju na prvu iduću sjednicu Skupštine Međimurske županije prijedloga o traženju ocjene ustavnosti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi relevantne institucije ove države dale svoj sud zbog namjere preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, a da druga strana nema pravo odlučivanja o tome.