Povežite se s nama

U fokusu

Ostali bez parkinga i pristupa javnoj cesti. Mogu li stanari Supilove i Zagrebačke napokon očekivati rješenje?  

Objavljeno:

- dana

Je li napokon na vidiku kompromis i rješenje problema stanara Supilove i Zagrebačke ulice u Varaždinu, koji su ostali, ne samo bez parkirnih mjesta, nego i bez prilaza javnoj cesti?

Upravo ti problemi bili su spomenuti na sjednici varaždinskog Gradskog vijeća, a gradonačelnik Bosilj je u odgovoru HDZ-ovom vijećniku Damiru Habijanu napomenuo da je u pregovorima s Marlexom, odnosno novim vlasnikom varaždinskog VTC-a.

O ovoj temi već smo pisali u Regionalnom tjedniku, a stanari koji žive u zgradama kod VTC-a rekli su nam da od Grada očekuju rješenje.

Njihovi problemi sežu godinama unazad, ali su kulminirali kad je Marlex kupio VTC, zgradu propalog Stanoinga. Potom je investitor odlučio urediti i zgradu, ali i prilaze zgradi, kao i parkiralište, koje je kupio zajedno s VTC-om.

Marlex je još u svibnju ove godine Gradu Varaždinu poslao ponudu da otkupe prilaznu cestu te na taj način stanarima osiguraju izlaz na javnu prometnicu.

Zauzvrat bi Marlex Gradu poklonio još 1700 kvadrata zelenih površina i pločnika.

Do danas nikakvog konkretnog dogovora nema, a iz Grada su u nekoliko navrata rekli da je Marlexova ponuda preskupa.

Ipak, na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Bosilj govori da je Grad spreman na dogovor, ali kompromisni. Očekuju od Marlexa da snizi cijenu, a Bosilj objašnjava kako će ionako Grad preuzeti troškove održavanja spomenute ceste.

-Budući da ćemo mi imati troškove čišćenja i održavanja, očekujem od Marlexa da snizi cijenu zemljišta za prolaz i pristup ulazima zgrada uokolo VTC-a te tako pokaže društvenu odgovornost – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.

Više o samom problemu stanara pročitajte u tekstu:  Očajni stanari Supilove: da bi došli do ulaznih vrata hodamo po tuđoj zemlji, ostali smo bez parkinga i pristupa javnoj cesti…

U fokusu

Potvrđena optužnica protiv međimurskog župana Matije Posavca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo je optužnicu protiv međimurskog župana Matije Posavca za zloporabu ovlasti i primanje mita kako bi njegov suoptuženik Josip Kobal bio ponovno imenovan za člana upravnog vijeća Županijske uprave za ceste.

– Sud nije prihvatio argumentaciju obrane te ćemo tijekom glavne rasprave nastaviti dokazivati ono što smo tvrdili u dosadašnjem tijeku postupka – rekao je nakon sjednice odvjetnik Tomislav Barišić koji brani trećeoptuženog Milorada Novkovića, javlja dnevnik.hr.

Dodao je da je sud odbio prijedloge obrane za izdvajanjem dokaza za koje obrana smatra da su nezakonito prikupljeni.

Nastavite čitati

U fokusu

Može li država pokriti troškove da bi vrtići mogli biti besplatni za roditelje?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mogu li vrtići biti za roditelje potpuno besplatni i koliko se država može i treba uključiti u njihovo financiranje?

To je pitanje koje se svako malo javlja u javnom prostoru, a prošlog je tjedna i međimurski župan i predsjednik Nezavisne platforme sjever Matija Posavec opet otvorio tu temu.

U kontekstu razvoja obrazovanja u lokalnim sredinama, Posavec je rekao da jedinice lokalne samouprave treba u tom smislu potaknuti i osnažiti. Referirao se pritom na jedinstveni projekt koji se upravo realizira u Ludbregu, a riječ je o Newton sobama, kojih je svega 45 u svijetu, a uskoro će se učenicima otvoriti i u Ludbregu. Da bi gradovi i općine i dalje mogli participirati u takvim projektima, Posavec smatra da se treba uključiti i država, i to na način da na sebe preuzme financiranje vrtića, što bi ujedno olakšalo i roditeljima i u konačnici moglo rezultirati time da za roditelje vrtići budu i besplatni.

– Svjedočimo važnom koraku u napretku obrazovanja u našoj zemlji. Projekti poput ovoga razvijaju obrazovanje budućnosti zato je vrlo važno osnažiti općine i gradove da što više kandidiraju i osmišljavaju takve projekte, tako što će ih se osloboditi troškova za financiranje vrtića, odnosno da država preuzme i financirane predškolskog odgoja, poput osnovnih škola. Time bi se roditelji oslobodili troška za vrtić u cilju demografske revitalizacije, a s druge strane, općine i gradovi bi mogli realizirati više projekata u obrazovanju koji djeci osiguravaju visoke kompetencije – naglasio je župan Posavec.

Podsjetimo da se država prošle godine po prvi put uključila u financiranje dječjih vrtića koje je isključivo bilo na leđima općina i gradova. Međutim, prema uredbi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odnosno odluci Vlade, to financiranje nije za sve jednako.

Glavni je kriterij indeks razvijenosti, što znači da gradovima poput Varaždina i Čakovca pripada najmanje, a na neki način zakinuti su svi gradovi i općine koji spadaju u viši rang indeksa razvijenosti.

Tako da prema spomenutoj odluci Vlade slabije razvijeni gradovi i općine dobivaju 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na razini Hrvatske, a razvijenije sredine, poput Varaždina i Čakovca tek 6,25 posto prosječne cijene.

To je naravno izazvalo dosta polemike na političkoj sceni, a odluci Vlade o financiranju vrtića, od kad je stupila na snagu, protivili su se mahom načelnici i gradonačelnici iz redova SDP-a. I u SDP-u su prošle godine u javnom prostoru komunicirali inicijativu za besplatnim vrtćima.

Treba naglasiti i da je ekonomska cijena vrtića porasla unazad dvije godine, a da gradovi i općine i dalje nastoje pokrivati razliku da bi vrtić roditeljima poskupio minimalno, ili da ostane na istoj razini kao prošlih godina.

Sredstva za pokrivanje sve većih cijena vrtića načelnici i gradonačelnici osiguravaju u svojim proračunima. Stoga međimurski župan smatra da ih treba rasteretiti tog troška, posebice iz razloga jer sada država u troškovima ne participira u svim sredinama jednako.

Roditelji izdvajaju više od 100 eura mjesečno samo za vrtiće

Ovisno o gradu ili općini, odnosno ovisno o tome s kolikim postotkom pojedina sredina sufinancira vrtiće, roditeljima i dalje ostaje veliki trošak na leđima.

Primjerice, u Varaždinu roditelji plaćaju 117 eura za prvo dijete, a kao i u ostalim gradovima i općinama prošle je godine porasla ekonomska cijena vrtića koja sada iznosi 280 eura po djetetu. To bi konkretno značilo da bi roditelji plaćali mjesečno 280 eura da nema sufinanciranja.

Slično je i u ostalim sredinama. Međutim, kad se uzmu u obzir ostali životni troškovi, posebno za roditelje s više djece, rasterećenje od plaćanja vrtića zasigurno bi bilo i više nego dobrodošlo. No, odluka o tome bit će politička.

Potrebna je politička volja

S međimurskim županom složio se i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, domaćin prošlotjedne konferencije za medije.

Grad Ludbreg spada u VII. skupinu prema indeksu razvijenosti, odmah iza Varaždina i Čakovca koji su središta županija. S jedne strane ovo je priznanje da se grad razvija u dobrom smjeru. Međutim, kad je u pitanju financiranje vrtića od strane države, Ludbreg je zakinut, smatra Bilić.

Prema odluci Vlade država tako u Ludbregu sufinancira vrtiće sa 12,5 posto.

Također, kao i u većini gradova i općina, i u Ludbregu je porasla ekonomska cijena vrtića. Međutim, Grad je nadoknadio razliku da roditeljima cijena ne bi rasla.

– Grad Ludbreg nastoji maksimalno olakšati roditeljima, koliko god je moguće. Isto tako cilj nam je i nastaviti s projektima poput LORI-ja, koji je jedinstven i ima dodanu vrijednost, a to je činjenica da našim učenicima omogućava da imaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci u razvijenijim zemljama. Država ima i novca i mogućnosti da podupire obrazovanje, od najranije dobi i potrebna je samo politička volja da se osigura financiranje vrtića na način da se i gradove i općine, ali i roditelje maksimalno rastereti – rekao je gradonačelnik Bilić.

Bosilj najavio Ustavnu tužbu zbog vrtića

Gradonačelnik Varaždina neven Bosilj u nekoliko je navrata rekao da Vladina uredba o financiranju vrtića zapravo krši ustavna prava navodeći kako Vladi očito nisu sva djeca jednaka.

– Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi biti drugačiji i trebao bi biti jednak za svako dijete u Hrvatskoj, odnosno kriterij dodjele sredstava ne bi trebao biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić jer je to diskriminirajuće prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Odluku koliko će izdvajati za vrtiće, donosi svaka jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave – samostalno i proizvoljno. Stoga je ponajprije nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Istovremeno, nužno je osigurati da se u ukupan trošak (ekonomsku cijenu vrtića) uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u svim vrtićima budući da iste čine skoro 80% ukupnog troška svakog vrtića – govorio je Bosilj.

HDZ prozivao Bosilja zbog dizanja cijena vrtića

U raspravu oko cijena vrtića i tko bi koliko trebao sufinancirati u više je navrata komentirao i varaždinski HDZ. Damir Habijan, aktualni ministar gospodarstva, prošle je godine u više navrata prozivao varaždinskog gradonačelnika jer je Grad povisio cijene vrtića.

– SDP-ovci jedno govore za potrebe nacionalne politike, očito za predizbornu kampanju, a nešto sasvim drugo provode u gradu Varaždinu – govorio je Habijan prošle godine, a isto su više puta ponovili i ostali HDZ-ovci.

Vlada novom mjerom izdvaja preko 70 milijuna eura godišnje

Od jeseni prošle godine Vlada sufinancira vrtiće i to od 6,25 % pa do 50 % prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada, odnosno općine.

– Osiguravamo sredstva jedinicama lokalne i područne samouprave za dječje vrtiće čiji su oni osnivači kao i za privatne vrtiće. Prva smo Vlada koja je osigurala sustavnu podršku u financiranju dječjih vrtića, od doprinosa od 6,25 posto pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedine sredine – govorio je premijer Plenković.

Godišnje će se za ovu mjeru izdvajati preko 70 milijuna eura.

Spomenimo i da je besplatne vrtiće još prije četiri godine predlagao i HNS.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje