Povežite se s nama

U fokusu

Šteta za Županiju od 10 do 30 milijuna kuna, a nitko za to nije odgovoran?!

Objavljeno:

- dana

U stečaju završila Gara Secundus

Gara Secundus, tvrtka kćer Garancijske agencije Varaždinske županije, završila je u stečaju!

Riječ je o tvrtki koja je osnovana za mandata župana Radimira Čačića i to radi kupnje dionica Vaba banke, odnosno osnovana je za “razvoj malog i srednjeg poduzetništva, upravljanje dionicama te podršku Garancijskoj agenciji putem povećanja jamstvenog i kreditnog potencijala i smanjenja troškova poslovanja”.

Insajdersko trgovanje

Gara Secundus u stečaju je završila, neslužbeno doznajemo, jer je bila nelikvidna. Osim toga, dionice Vaba banke bile su blokirane kao jamstvo za kredit. Gara Secundus, naime, u Erste je banci radi kupnje dionica Vabe digla kredit od čak 11 milijuna kuna, a kao jamstvo poslužile su upravo Vabine dionice. Po takvome, Erste banka nad dionicama Vaba banke ima založno pravo, pa će se u stečaju vjerojatno vidjeti što će s njima napraviti.
Kupnja tih dionica 2007. godine mnogima je bila sporna, no u Županiji i Gradu, koji također ima udio u Vabi, tvrdili su da se dionice kupuju s ciljem „stvaranja jake Vaba banke, kao što je nekad bila Varaždinska banka i stvaranja jake komunalne banke iza koje stoji regionalna samouprava“.

Kupnja dionica Vaba banke mnogima je 2007. godine bila sporna

– Prema našim informacijama, Gara Secundus kuplla je 76.000 dionica. Kupljene su 24. listopada 2007. i to po cijeni od 140 kuna. Na Burzi su bile 479,55 kuna, dok danas te dionice vrijede 5,5 kuna, možda i manje. Ako je kupovano po 140 kuna onda je šteta za Županiju 10,2 milijuna kuna, a ako je po burzovnoj cijeni, tada je šteta veća od 30 milijuna kuna. Nitko dosad konkretno nije odgovorio na to pitanje. To je već odavno trebalo istražiti državno odvjetništvo, jer je možda riječ od insajderskom trgovanju dionicama. Od prvog dana naš je stav da Garu Secundus nije trebalo osnivati. Osnovana je kao tvrtka kćer Gare i to kako ne bi trebala podnositi izvješća Županijskoj skupštini. Žalosno je što županije osnivaju tvrke koje se bave “muljažama”. Kakva je to poruka obrtnicima i poduzetnicima? Upitno je temeljem čega su dionice kupljene, jer o kupnji i prodaji dionica Županijska skupština nikad nije odlučivala – kaže hadezeov županijski vijećnik Anđelko Stričak.

Strmoglavi pad

Da je vrijednost dionica tijekom godina izrazito pala, pokazuje i financijsko izvješće Gare Secundus za prošlu godinu, u kojem se navodi da je ulaganje u Vaba banku na početku razdoblja iznosilo 10,6 milijuna kuna, dok je procijenjena tržišna vrijednost 31. prosinca 2011. godine iznosila svega 980.440 kuna.
– Mi nismo ni znali da postoji Gara Secundus, jer je o tome odlučeno na Županijskom poglavarstvu, čije su sjednice u Čačićevo vrijeme bile tajne. Za nju smo saznali kad sam preuzeo mjesto župana. Što će uopće sada biti s dionicama? Netko treba odgovarati za ovu situaciju, no hoće li, o tome na kraju odlučuje politika – kaže bivši župan i aktualni županijski vijećnik Zvonimir Sabati (HSS).

I dok oporba računa štetu koja je nastala kupnjom Vabinih dionica, aktualni župan Predrag Štromar, koji je Čačiću bio zamjenik, kaže da Županija stečajem Gare Secundus ništa ne gubi, kao ni Gara. – Gara Secundus nije kupovala dionice za Županiju, niti je Županija davala kakva jamstva, kao ni Gara. Izgubljen je jedino temeljni kapital od 20.000 kuna, koji je bio uložen u osnivanje Gare Secundus – rekao je aktualni župan. Iako kaže da Županija ništa ne gubi, Štromar veli da je kupnja dionica ipak bila loša odluka.

Dionice su kupljene radi “stvaranja jake komunalne banke iza koje stoji regionalna samouprava“

Udio Gare secundus u temeljnom kapitalu Vaba banke, prema izvješću koje je 2010. godine Županijskoj skupštini podnio direktor Gare i Gare Secundus Tomislav Šipek iznosio je 4,31 posto, na osnovu čega je ostvarivala prihod od 1.5 milijuna kuna godišnje. Danas je situacija bitno drukčija. 

– Već se dugo nagovještao stečaj Gare Secundus, župan i njegovi to su davno htjeli. Pitanje je sada koliki su dugovi, tko je za njih odgovoran i hoće li netko odgovarati. Ispada da će sada Erste banka, koja je dala kredit Gari Secundus, postati suvlasnik Vaba banke – kaže laburist Siniša Miličić, županijski vijećnik koji je još lani prozivao Županiju zbog županijskih tvrtki koje gomilaju dugove te tražio njihovo gašenje. Od Županije smo inače tražili službeni odgovor zašto je došlo do stečaja Gare Secundus, koliki su joj dugovi i tko su dužnici, no samo su odgovorili da je u Gari Secundus pokrenut stečajni postupak te da je za sve izjave mjerodavna stečajna upraviteljica Lidia Belamarić. Ona je, pak, prošloga tjedna bila na godišnjem odmoru. Inače, ročište vjerovnika na kojem će se ispitati prijavljene tražbine održat će se 14. listopada, kada bi se trebalo odlučiti i o daljnjem tijeku stečajnog postupka.

Propalo ulaganje

Među onima koji su upozoravali na loše posljedice ulaganja u banku bio je i nezavisni gradski vijećnik Robert Podolnjak.
Zanimljivo je i to što ni Grad ni Županija nisu dionice banke kupovali od Vabe, nego od Fime, odnosno Validusa.
– Grad je kupio 38.500 dionica za otprilike 5,4 milijuna kuna. Sjećam se da su nam to prezentirali bez ikakvih pisanih materijala, govoreći o kupnji kao dobrom projektu. Inače, prodajom dionica na burzi dobili bismo 1,7 milijuna kuna, a dali smo 5,4 milijuna. Dakle, izgubili bismo 3,7 milijuna kuna.
Međutim, prodaja nije bila moguća zbog opcijskog ugovora, prema kojem je Grad mogao dionice prodati do 1. kolovoza 2012. po cijeni od 140 kuna, uvećanoj za 15 posto godišnje, ali ne Validusu, od kojeg ih je kupio, već Fima grupi, potpisniku opcijskog ugovora, koja više ne postoji. Taj je novac, nažalost, propao i sve se na kraju svodi na političku odgovornost – rekao je Podolnjak

Anđelko Stričak (HDZ), županijski vijećnik: “Sve je odavno trebalo istražiti državno odvjetništvo, jer je možda riječ od insajderskom trgovanju dionicama.”

Zvonimir Sabati (HSS) bivši župan: ” Mi nismo ni znali da postoji Gara Secundus, jer je o tome odlučeno na tajnoj sjednici Županijskog poglavarstva.”

Predrag Štromar (HNS),
župan: “Dionice Gara Secundus nikad nije kupovala za Županiju, niti joj je Županija za to davala kakva jamstva.”

Siniša Miličić (Laburisti),
županijski vijećnik: “Već se dugo nagovještao stečaj. Pitanje je sada koliki su dugovi, tko je za njih odgovoran i hoće li netko odgovarati.”

Izvor:
Foto:

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje