Povežite se s nama

U fokusu

Stričak: Župane, jeste pročitali svoje izvješće? Ispada da je nezaposlenost pala i zbog sajma „S kobasicom u Europu“!

Objavljeno:

- dana

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

– Poštovani župane, u vašem izvješću o radu za prvih šest mjeseci ove godine konkretnih podataka skoro da i nema, rezultati su mršavi.

Da ste manje prosvjedovali u Zagrebu zbog prijevoza srednjoškolaca, za koji ste znali od početka da će ići dalje, mogli ste više cesta na području Županije urediti, isčupati korov uz ceste, kao u Vinici.  

“Mogli biste svoje izvješće barem pročitati”

Primjerice, u izvješću navodite da je nezaposlenost u lipnju pala za 21,6 %, a da je Županija podržala 20. Međunarodnu izložbu cvijeća u Ludbregu, Sajam poslova, sajam „S kobasicom u Europu“, te su dane potpore brojnim udrugama. Po ovom izvješću ispada da je nezaposlenost pala jer je Županija sudjelovala na sajmu u Europi. Poštovani župane, ja ne mislim da vi morate tipkati svoje izvješće, ali biste ga mogli barem pročitati – rekao je HDZ-o vijećnik Anđelko Sričak danas na Županijskoj skupštini tijekom rasprave o izvješću o radu župana za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, koje je prihvaćeno većinom glasova.

Aktualni sat je prošao bez puno pitanja, a bio je u znaku otpada, kanalizacije i zdravlja.

Koja tvrtka zatupa naše interese? Ima ih četiri – pitala je Dreven Budinski

HDZ-ovu vijećnica Nadica Dreven Budinski zanimala je Piškornica.

– Ministar Slaven Dobrović je početkom rujna, kada je bio u Koprivnici, rekao je da je Piškornica opasna za zdravlje. Ali, tu tek počinje priča. Do prošle godine se deponirano smeće manje od 10.000 tona na godišnjoj razni, a u zadnjih godinu dana je prešlo 50.000 tona, s tim da je Piškornica dogovorala dovoz iz brojnih gradova. Međutim, Grad Koprivnica je zatražio da se obustavi dovoz otpada, no mene zanima kojoj smo mi tvrtki osnivači? – pitala je Dreven Budinski.  

Kako je navela, postoje, naime, Piškornica d.o.o., u Zagrebu je registrirana Piškornica sanacija j.d.o.o., a u Koprivničkom Ivancu Piškornica d.o.o. – Piškarnica sanacija odlagališta d.o.o. gdje je registrirana i Prizma, j.d.o.o., koja se bavi istom djelatnošću kao obje Piškornice.  

– Koje od tih poduzeća zastupa interese Varaždinske županije i kakva je budućnost Piškornice? – pitala je HDZ-ova vijećnica i potpredsjednica Županijske skupštine.

Župan Štromar je posjetio kako su Piškornicu osnovale četiri županije sjevera, a tvrtke su otvorene da se saniraju razna odlagališta te se omogući javljanje na natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovinost.

– Primjerice, temeljem toga se obavlja sanacija jednog odlagališta u Ludbregu. Za takve su namjene ti j.d.o.o.-i, koji su jednostavnog karaktera. Pitali ste tko je odgovoran za te tvrtke? Varaždinska županija i ja sam odgovoran. Nadam se da ćemo naći rješenje kako za četiri županije ipak izgraditi regionalni centar  i da se neće ponoviti 2008., kada je sklopljen jedan ugovor kojeg je Visoki trgovački sud poništio i rekao da se takav ugovor ne smije sklapati. Znate o čemu se radi, gradonačelnik Čehok i tvrtka T7 VIS su sklopili ugovor koji je bio ništetan. Šteta je 15,5 milijuna kuna kojih tvrtka treba vratiti Gradu. Sad najvjerojatnije neće jer ne želi i izmislit će sve samo da šteta za Grad bude još veća nego sad – rekao je župan na Skupštini.

Vijećnika HDZ-a Anđelka Stričaka zanimao je i projekt Aglomeracije.  

– Prije parlamentarnih izbora prošle godine poslali ste dopis u kojem obrazlažete taj projekt i iz kojeg se može isčitati da je projekt u procesu izgradnje, a sada ispada da se tek planira. Nije jasno ni zašto su načelnici pozvani da sklope ugovore i sudjeluju u sufinanciranju. Zar nisu sva sredstva osigurana? – pitao je Stričak, na što mu je župan uzvratio da je pobrkao projekte.  

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje